BEOGRAD , Procijenjeni potencijali za izgradnju novih elektrana u BiH su dvostruko veći od snage postojećih i iznose 7.000 megavata, odnosno 30.000 gigavat-sati, istakao je juče Slobodan Puhalac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH u ostavci, na Ministarskom savjetu Energetske zajednice u Beogradu.
Na ovom ministarskom sastanku usvojen je budžet Energetske zajednice za 2008 – 2009. godinu, Pravilnici o zaposlenima u Sekretarijatu Energetske zajednice, program rada Energetske zajednice.
Puhalac je u svom obraćanju rekao da je Evropska unija definisala glavne ciljeve razvoja energetskog sektora sa namjerom da se obezbijedi sigurna energetska budućnost i da je potrebno slijediti te ciljeve kako bismo se što prije pridružili Evropskoj uniji.
“BiH svoj ekonomski prosperitet vidi kroz plasman raspoloživih energetskih potencijala, pa je stoga implementacija direktive o sigurnosti napajanja i investiranje u infrastrukturu naš prioritetan zadatak”, rekao je Puhalac.
On je naglasio da su entitetske vlade usvojile planove izgradnje novih proizvodnih kapaciteta i rehabilitacije postojećih, kojima bi se 2013. godine udvostručio sadašnji kapacitet za proizvodnju električne energije. Kako je naveo, u sektoru gasa aktivno se radi na usaglašavanju entitetskih zakona i donošenju državnog zakona, formiranju institucija gasnog sektora, te dovođenju investitora u ovaj sektor.
Fabricio Barbaso, zamjenik direktora Direktorata za energetiku Evropske komisije, istakao je da balkanske zemlje i EU moraju imati panevropsko, veliko tržište energije, koje će biti otvoreno i konkurentno i od kojeg će svi imati koristi.
“Za razvoj tržišta energije ključne su investicije, zbog čega je na sastanku napravljena okvirna lista projekata za ulaganje u energetske kapacitete u regionu, kako bi se na najefikasniji način region predstavio potencijalnim privatnim investitorim i međunarodnim finansijskim institucijama”, naveo je Barbaso.
Ministar rudarstva i energetike Srbije Aleksandar Popović objasnio je da Energetska zajednica nema budžet za investicije u nove kapacitete, ali da je zainteresovana za donacije za projekte od regionalne važnosti. To su, prema njegovim riječima, projekat interkonekcije u električnoj energiji, gasovodi koji povezuju Srbiju sa susjednim zemljama i investicije u podzemna skladišta gasa.
“U slučaju da se pojave investitori za te projekte, lista prioriteta će biti promijenjena”, kaže Popović.
Ugovor o osnivanju Energetske zajednice jugoistočne Evrope potpisale su prije dvije godine u Atini predstavnici Srbije, Crne Gore, Hrvatske, BiH, Makedonije, Bugarske, Rumunije, Albanije i privremena misija UN za Kosovo, čime su pristupile osnivanju regionalnog energetskog tržišta i njegovog kasnijeg integrisanja u unutrašnje tržište energije EU.
