BANJALUKA – Zbog nedostatka radnika, Unija poslodavaca Republike Srpske uveliko zagovara reorganizaciju Zavoda za zapošljavanje RS koji bi prema njihovoj ocjeni trebao da se orijentiše na strano tržište i traženje radnika van granica BiH.
Rezervoar domaće radne snage u Srpskoj je odavno iscrpljen. Na evidenciji Zavoda ostalo je još oko 56.000 nezaposlenih koji, prema tvrdnjama privrednika, nisu previše zainteresovani da obuku radna odijela.
Kako u Zavodu ne bi bili besposleni, poslodavci predlažu totalni zaokret u njihovom funkcionisanju.
“Smatramo da oni treba da budu servis malim i srednjim preduzećima kod pronalaska radnika iz inostranstva, odnosno da budu svojevrsna produžena ruka privredi”, kaže potpredsjednik Unije Saša Trivić.
Zavod bi, kako dodaje, trebao biti kontrolna tačka za dolazak stranih radnika, vodio bi evidenciju o dolasku radnika i njihovom raspoređivanju te usput sarađivao sa stranim agencijama koje posreduju u zapošljavanju.
“Imamo situaciju da radna snaga dolazi nekontrolisano, preko raznih posrednika, a imamo i puno malih i srednjih preduzeća koja nemaju kadrovski potencijal da se sami snađu za radnike. Ukoliko država preko Zavoda ne pomogne da nam dođe stručniji i kvalitetniji kadar iz vana, doći ćemo u situaciju da će mala preduzeća ostati bez radnika, a država samim tim bez poreza i doprinosa”, upozorava Trivić.
On navodi da Hrvatska ima 120.000 stranih radnika, Srbija 70.000, a BiH tek oko 4.000 što, kako dodaje, pokazuje da postoji prostor za uvozom radne snage.
Zavod: Prioritet podizanje aktivnosti raspoložive domaće radne snage
Međutim, ovom idejom nisu oduševljeni u Zavodu za zapošljavanje Republike Srpske. Kažu da su im poznate namjere poslodavaca, ali napominju da su njihove nadležnosti zakonom definisane.
Na tržištu rada u Republici Srpskoj u posljednje vrijeme dešavaju se određene promjene u sferi ponude radne snage prouzrokovane demografskim promjenama i migracionim trendovima. Ova dešavanja vezana su i za zemlje u okruženju, kao i za zemlje EU.
Tvrde da na domaćem tržištu i dalje postoji potencijal na strani ponude radne snage, ali da je ona neaktivna. Tu prije svega misle na žene i mlade do 30 godina.
Prema posljednjim podacima iz Ankete o radnoj snazi, koju provodi Republički zavod za statistiku, u strukturi radno sposobnog stanovništva posmatrajući prema aktivnosti, 62,5 odsto žena je neaktivno.
“Podizanje aktivnosti raspoložive domaće radne snage i zapošljavanje domaćeg stanovništva smatramo kao prioritet u odnosu na traženje radne snage u inostranstvu”, poručuju oni.
Napominju da je zapošljavanje stranaca definisano Zakonom o zapošljavanju stranih državljana i lica bez državljanstva, te da oni izdaju radne dozvole u slučajevima gdje na evidenciji Zavoda nema domaće radne snagu za traženo zanimanje.
“Za provođenje ideje Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske neophodna je i izmjena u institucionalnim nadležnostima Zavoda i još niz drugih organizacionih promjena. Sadašnje zakonske odredbe definišu djelovanje Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske samo na domaćem tržištu i usmjerene su na rad sa licima koja se nalaze na evidenciji Zavoda kao nezaposlena lica”, zaključuju oni.
Inače, prema posljednjem izvještaju Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske, u Zavodu je zaposleno preko 350 ljudi koji su raspoređeni u sedam filijala i 60 biroa.
Samo za njihove plate se godišnje izdvoji 10,5 miliona maraka.
Zahtjevi tržišta su takvi da bi se u naredne četiri godine moglo zaposliti između 20 i 30 hiljada stranih radnika.
CAPITAL: Dejan Tovilović
10 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Naravno, prvi si javlja robovlasnik. Najbolje bi bilo da domaćim radnicima stavite bukagije, i nanogice, pa da ne mogu izaći iz kruga firme. Zašto niko pa ni famozni sindikat ne spomene uslove rada? Da veći a tih poslodavaca ne poštuje minimalne zakonske uslove, da radnici rade po 300 sati mjesečno i ostale stvari? Da ne mogu da se liječe, upišu dijete u vrtić i da nemaju minimum dostojanstva i egzistencije. Deźunrni tviter pekar drži strance kao robove pa mu to zvuči kao odlična ideja. Pokazali su mu u Sarajevu šta misle o njegovim komentarima i pametovanju, neka otvara tamo nove poslovnice.
A kada odeš kod švaba, slovenaca i ostalih da radiš radno vrijeme ti je 8h tj. 40h u sedmici? Mislim na obične radnike kakve recimo zapošljava i “Manja”!
Kad neko ode kod takvih robovlasnika kao što si ti onda nema limita u pogledu radnog vremena. Zato svako malo i plaćaš kazne i tražiš nove žrtve. Kad odeš u normalne njemačke firme svaki prekovremeni sat ti je uredno plaćen.
Da se razmišljalo samo kako jeste a ne kako bi moglo biti, i danas bi živili u pećini… Ili na tvom konkretnom primjeru, nebi ni Turke otjerali jer nije ništa bolje ni pod Austrougarskom?
Prema ovim podacima, prosjecna plata u zavodu je 2.5k.
Da, ali bruto. To je neto prosjek od oko 1.600 KM.
Uvijek zavisi od samog posla. Ako neko raznosi kurirske pošiljke, pretovara prtljag na aerodromu, ili radi na benziskoj pumpi uvijek će biti na najnižem nivou radničko-socijalne ljestvice i imaće uslove rada najnižeg kvaliteta na tom podnevlju. Bez obzira da li radio u Cirihu, Minhenu, Singapuru, ili u Banjoj Luci. Očekivati poštovanje radničkih prava i “brigu poslodavca o radniku” u takvim djelatnostima bilo gdje na svijetu je potpuno nerealno. Radnik koji razvozi za DHL je u prosjeku psihički i ekonomski s*eban širom svijeta.
To što se dešava sa Manjom u Sarajevu nema veze sa ovom temom i prilično je glupavo da se tako nešto ovdje podmeće.
To sto si rekao jeste istina ali to ne znaci da je tako dobro. U normalnom drustvu, kakvo mi nismo, radnik bi trebao da ima platu sa kojom moze da plati hranu, prevoz, odjecu, prevoz, kiriju i sve ostale ostnovne zivotne potrebe za sebe, supruznika i dvoje djece. Uz sve postivanje svih prava radnika. Zbog nacina vodjenja ekonomije to nije moguce ni u mnogim zemljama kojima se mi divimo ali to ne znaci da je to dobro. Slobodna tegovina je zapravo samo sredstvo kojim se stvara prostor korporacijama da iseljenjem proizvodnje manjebplacaju rad. Imigraciona pilitika je vodjena istim interesom. To u startu ljudima djeluje ok jer mogu da kupe komad odjece ili elektronike za manje novca ali u konacnici smanjuje vrijednost rada i povecava profite bogatih. Zbog toga u americi, koja je za nas pojam, postoje miliona beskucnika i desetine miliona koji grcaju u dugovima. Dok su fabrike tj. proizvodnja bili na americkom tlu, jedan radnik je mogao da hrani porodicu. Danas to jedva mogu oboje. Visak se preliva vlasnicima brendova. Ako je neka proizvodnja nerentabilna onda postoje carine. Ako je lijek iseljenje proizvodnje ili veliki uvoz radnika, rezultat je pad standarda. Ako amazon misli da tebi treba da dostavi robu, onda ne bi trebao da smanjuje cijenu kako bi povecao svoju konkirentnost na nacin da mu vozac dhl-a ne moze da plati kiriju i hranu. To nije rad vec izrabljivanje.
Malo li je za poso koji rade? Nas glavni problem su domaci robovlasnici poput Manje kojima je visoka tehnologija ispeci hljeb i flasirati vodu a ambicije da zamjene Maska i onda radnici ispastaju. Projektovao sam desetine uredjaja radio odrzavanje u tekstilnoj, metalskoj, prehrambenoj industriji, odrzavanje masina za kamen…..odrzavanje masina u praoni, servis audio opreme i rasvjete
… i tek prije pola godine sam u 59 toj dobio ponudu sa natprosjecnom platom jer se pojavio Dubrovnik kao konkurencija a prije toga mi je najbolja ponuda u RS bila 500Km kad je minimalac bio 430. Sad ce da uvezu radnike da nas jos vise ponize a posto je glavni baja isti ko i oni ispunice im zelju. I laze svako ko kaze da je odnos prema radniku svugdje isti. Ja jesam radio i u Du citavo ljeto po potrebi pa kad je kolega bolovao koronu i 16 sati ali mi je svaki sat placen i citavu zimu sam dobijao platu a nisam isao na poso. Na drugom radnom mjestu sam za 8 mjeseci skupio mozda 20 prekovremenih sati koji su mi placeni