BANJALUKA – Poslovna zajednica u Republici Srpskoj već duže vrijeme se žali na hronični nedostatak radnika, braneći se da čini kako bi ih zadržala. Međutim, dobar dio njih svojim zaposlenima ne obezbjeđuje ni minimum uslova, poput prijave u sistem i fondove osiguranja.
Iako su resursi radne snage odavno iscrpljeni i dalje postoje preduzeća i privrednici koja praktikuju rad na crno, poguban kako za radnika tako i za državu.
To pokazuju i podaci koje je portal CAPITAL prikupio od Inspektorata Republike Srpske i Poreske uprave RS, prema kojima su neodgovorni poslodavci kažnjeni sa 1,1 milion maraka.
U Inspektoratu Srpske kažu kako su zakonske izmjene omogućile mnogo efikasniju borbu sa ovom pojavom, jer svaki inspektor, bez obzira na oblast, može da vrši kontrolu, dok je to ranije samo radila inspekcija rada.
Tako je u prošloj godini kontrolisano 16.810 radnika, od kojih 208 nije imalo ugovor o radu. U prosjeku, poslodavci su po radniku kažnjeni sa 2.400 maraka, odnosno ukupno nešto preko pola miliona KM.
“Angažovanje radnika na crno najčešće se konstatuje u oblastima ugostiteljstva, trgovine, eksploatacije i prerade drveta, građevinarstva, te uslužnim djelatnostima. U odnosu na prethodne godine uočeno je smanjenje rada na crno u oblasti građevinarstva, što se može povezati sa nedostatkom stručne radne snage u ovoj djelatnosti”, kažu u Inspektoratu Srpske.
Kontrolišu kase pa otkriju rad na crno
Zanimljivo je to da su od inspektora iz Inspektorata, efikasniji bili inspektori Poreske uprave Republike Srpske.
Oni su kontrolišući promet preko fiskalnih kasa, kontrolisali i rad na crno. Tako su u 618 kontrola otkrili 168 neprijavljenih radnika i izdali prekršajne naloge na iznos od 606.000 KM.
“Prilikom tih posebnih kontrola, najviše neprijavljenih radnika otkriveno je kod obveznika „Studen prom“ iz Zvornika kod koga su zatečena četiri neprijavljena radnika, dok su po tri neprijavljena radnika otkrivena kod poreskih obveznika „Intermezzo“ u Prijedoru, “Opium” u Banjaluci i Kafe bar „Cafe LO“ u Bijeljina”, otkrili su u Poreskoj upravi RS.
U Uniji udruženja posldavaca Republike Srpske kažu kako godinama ukazuju na ovu pojavu. Prema njihovoj ocjeni, s obzirom na veličinu povrede i broj zaposlenih ima nedovoljno inspektora.
Takođe, napominju oni, treba imati u vidu da je riječ o izrečenim kaznama.
“Riječ je samo o izrečenim mjerama, ali po našim informacijama dobar dio tih kazni bude oboren na sudu i nikad se ne naplati”, kaže predsjednik Unije Saša Trivić.
Kao jedan od problema vidi i kaznenu politiku, koja je prema njegovoj ocjeni nije dovoljno stroga.
“Država mora odlučnije da se uključi u borbu protiv sive ekonomije”, zaključio je on.
Inače, Zakonom o radu, kazna za pravno lice, odnosno preduzeće u kojem se otkrije rad na crno iznosi između pet i 20.000 KM. Propisana kazna za odgovorno lice u iznosi od 500 KM do 2.000 KM, a kazna za poslodavca kao fizičko lice od 2.000 KM do 7.000 KM.
CAPITAL: Dejan Tovilović
2 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Probni rad traje u prosjeku 3 mjeseca. Platu tad radnik dobije u koverti. Onda nakon 3 mjeseca poslodavac nađe novog radnika
Pa instutucije se 26 godina prave blesave, radnici su prijavljeni na minimalac, u koverti neko čak i dobije neki jad, a koliko samo ima slučajeva da su radnici ugovorili sa poslodavcem platu koja je manja od minimalca a koji im po zakonu mora uplatiti na račun i svaki mjesec kad im legne taj minimalac, podignu ga i vraćaju na ruke poslodavcu razliku do te ugovorene plate manje od minimalca. Hajmo sad novinari, možete li se baviti malo ovim, ovo bi trebalo da bude udarna tema u istraživačkom novinarstvu, a i postupanja inspekcije rada. Neko ko se bori za puko preživljavanje ne smije i neće prijaviti takvog poslodavca pa da onda ostane i bez tog mizernog parčeta hljeba i na crnoj listi poslodavaca, bez mogućnosti da nađe drugi posao.