BANJALUKA, Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske /RS/ potvrdili su danas veto člana Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića na odluku Predsjedništva BiH u vezi sa arhivom Haškog tribunala.
Za Odluku o potvrđivanju izjave člana Predsjedništva BiH iz RS, prema kojoj je zaključak Predsjedništva BiH da Ministarstvo pravde BiH i Arhiv BiH pripreme pravni i stručni projekat za prihvat arhivske građe Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, destruktivan po vitalni interes RS, glasalo je 68 poslanika, šest je bilo protiv, dok uzdržanih nije bilo.
Potvrđivanjem Radmanovićevog veta dvotrećinskom većinom parlamenta Srpske postala je nevažeća odluka-zaključak koju su 6. marta preglasavanjem srpskog člana Predsjedništva donijeli bošnjački član Haris Silajdžić i hrvatski član Željko Komšić.
Poslanici su prihvatili zaključak Kluba poslanika Srpske demokratske stranke /SDS/ kojim se zadužuje Vlada RS da intenzivno i kontinuirano preduzima konkretne aktivnosti s ciljem da se Republici Srpskoj vrati sva dokumantacija koja je predata Haškom tribunalu, a koja je u vezi sa predmetima koji su protiv građana RS vođeni i punopravno okončani pred ovim sudom.
Potpredsjednik Vlade RS Jasna Brkić rekla je da je Vlada RS upoznata o potrebi aktivnog uključivanja Sekretarijata za saradnju institucije RS sa Haškim tribunalom u proceduru vraćanja dobrovoljno ustupljene kao i oduzete arhivsko-dokazne i materijalne građe RS korišćene u Hagu.
“Vlada RS je mišljenja da je u ovom slučaju riječ o arhivsko-dokumentacionoj građi koja je vlasništvo institucija RS i da se isključivo njima treba i vratiti” – rekla je Brkićeva.
Ona je dodala da je Vlada RS zadužila Republički sekretarijat da s tim u vezi kontaktira Sekretarijat Haškog tribunala.
“Vlada RS očekuje da će Sekretarijat Haškog tribunala odlučiti da se sudbina ove arhivske građe ne rješava bez predstavnika Vlade RS” – navela je Brkićeva.
Ovo je treći veto koji je srpski član Predsjedništva BiH uložio u sadašnjem sazivu najvišeg organa vlasti u BiH i koji je potvrdio parlament Srpske.
Prva dva odnosila su se na odluke u vezi sa presudom Međunarodnog suda pravde u Hagu u tužbi BiH protiv Savezne Republike Jugoslavije prema kojima je od Srbije trebalo da bude zatraženo da ispoštuje obaveze prema BiH po Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, a od Savjeta bezbjednosti UN preduzimanje mjera za provođenje te presude.