Posla sve manje, sezonaca sve više

BANJALUKA , Najtraženiji sezonski poslovi u RS već godinama su anketiranje, dijeljenje letaka i promocije, zatim poslovi u turizmu i ugostiteljstvu, kao i branje voća.
Sa druge strane, iz godine u godinu posla je sve manje, a zainteresovanih za sezonski rad sve više.
Potvrdili su to u banjalučkoj Omladinskoj zadruzi KAB, koja posreduje u zapošljavanju sezonskih radnika, uglavnom mladih.
Uz njihovu pomoć privremeno mogu da se zaposle učenici završnih razreda srenjih škola, studenti i nezaposleni do 35 godina starosti sa evidencije Zavoda za zapošljavanje RS. KAB posreduje i pri zapošljavanju starijih radnika, uglavnom za rad na poljoprivrednim imanjima i u šumarstvu, pogotovo ako je riječ o osobama lošijeg materijalnog statusa.
“Najčešće traže radnike za povremene poslove poput utovara i istovara, pomoći pri selidbama, dijeljenju reklamnih materijala, za promocije, anketiranje… Kada je sezonski rad u pitanju najčešće traže radnike za preradu voća i povrća ili čišćenja gljiva”, kazao je Ivo Turkeš, direktor OZ KAB.
On je dodao da zadrugari prosječno za sat vremena rada mogu da zarade pet KM, a sezonski poslovi su nešto slabije plaćeni.
Da kriza uzima danak potvrđuju i u banjalučkoj “Vitaminki”, koja će ove godine, najvjerovatnije, prepoloviti broj sezonaca.
Razlozi za to su smanjen obim proizvodnje, skuplja radna snaga i činjenica da zbog šteta na domaćem tržištu neće biti dovoljno voća i povrća za preradu.
“Ako budemo zapošljavali sezonce preko posrednika, koštaće nas više nego da ih angažujemo po ugovoru na određeno vrijeme. Dok platimo sve obaveze za sezonske radnike i proviziju posrednika, to nas izađe skuplje nego da na određeno vrijeme ‘povučemo’ nezaposlene sa biroa”, kazao je Žarko Mikić, direktor banjalučke “Vitaminke”.
On je dodao da je to preduzeće ranije angažovalo i do 300 sezonskih radnika, a da će ih ove godine biti od 150 do 200.
U Agenciji za posredovanje pri zapošljavanje “Spektar” kažu da su se tržište kao i sam pojam rada dosta promijenili, pa se mnogi poslovi koje danas obavljaju mogu smatrati sezonskim poslovima. Pogotovo se to odnosi na poslove koji se dobijaju na određeno vrijeme, a takvih ponuda je sve više.
“Koliko u ovom trenutku stvarno ima sezonskih poslova to niko ne zna, s obzirom na to da se većina tog posla obavlja na crno. Zato ne postoji mogućnost da zvanično možemo reći koliko se takvog posla nudi na tržištu”, kazao je Miroslav Vukajlović, direktor Agencije “Spektar”.
Što se tiče RS, najviše sezonskog posla, osim sektora građevinarstva i ugostiteljstva, ima u vinogradarstvu i poljoprivredi. Dok se ponuda za sezonce u građevinarstvu smanjuje iz godine u godinu, sektor informacionih tehnologija zapošljava sve više sezonskih radnika. Međutim, ti poslovi se obavljaju “onlajn” i na daljinu, pa niko ne zna koliko radnika je na taj način angažovan u IT sektoru.
Ponuda poslova u Banjaluci
Sezonski poslovi – prerada voća i povrća
Ostali – utovar, istovar, preseljenje, anketiranje, promotorski poslovi, dijeljenje letaka, reklamnog materijala…
Rad na određeno
Za domaću radnu snagu i u sadašnjosti i u budućnosti predodređeno je da radi poslove na određeno vrijeme, koji mogu da imaju karakter sezonskog posla.
Miroslav Vukajlović, direktor Agencije “Spektar”, kaže da cijeli civilizovani svijet, koji geografski nije daleko od nas, mnogo toga radi po navedenom principu.
“Danas se poslovi ugovaraju po satu i na određeni vremenski period i to je potpuno normalna kategorija u zapadnoevropskim državama. Kod nas je to tema o kojoj ljudi još ne žele da razgovaraju, a vrlo je važno da se o njoj govori na svim nivoima. Time će se ostvariti efekti koji su nam prijeko potrebni, a tu je prije svega rad na crno”, kazao je Vukajlović. Nezavisne novine