BEOGRAD, Građani Srbije kažu da plaćaju sve veći porez na imovinu uprokos padu cijena nekretnina posljednjih godina. Međutim, u lokalnim samoupravama tvrde da taj porez nije veliki, u odnosu na zemlje u okruženju, kao i da je kod nas tržišna vrijednost nekretnina i dalje vijeća od procijenjene za plaćanje poreza.
U Poreskoj upravi Srbije je rečeno Tanjugu da su, prema zakonu, za porez na imovinu isključivo nadležne lokalne poreske administracije.
Ukoliko nema podataka od Zavoda za statistiku za utvrđivanje prosječne tržišne cijene kvadratnog metra koriste se podaci Poreske uprave koji se dobijaju u postupku utvrđivanja osnovice poreza na prenos apsolutnih prava u prometu nepokretnosti.
U Poreskoj upravi objašnjavaju da se procjenjuje vrijednost nekretnine na osnovu niza faktora, kao što su mjesto, lokacija, blizina saobraćaja, okolna infrastruktura, da li je nekretnina uknjižena.
Poreska uprava uzima u obzir, takođe, koliko je star objekat, koliko ima spratova, da li ima Internet i kablovsku, kako je kuća opremljena, da li ima bazen i drugo. Kada neko proda nekretninu i ukoliko postoje drastična odstupanja u cijeni, Poreska uprava formira komisiju koja izlazi na teren i preciznije utvrđuje vrijednost nekretnine.
Najveća poreska stopa za nepokretnost do 10 miliona dinara je 0,4 odsto procijenjene vrijednosti, ali se umanjuje amortizacijom. Na primjer, stan na Novom Beogradu korisne površine 51,6 kvadrata u 2008. vrijedio je oko 3,6 miliona dinara, a prošle godine 6,1 milion, ali je 2008. evro vrijedio oko 80 dinara, dok je u 2012. bio u prosjeku oko 115 dinara. Tanjug
