SARAJEVO, Oko 15.000 radnika koji su ostali bez posla za vrijeme rata u Hrvatskoj uskoro bi trebalo da dobiju finansijsku podršku iz budžeta institucija BiH za pravnu pomoć kako bi ostvarili svoja prava.
Kako tvrde Nikola Puzigaća i Ramiz Mervan, čelnici udruženja iz RS i FBiH koja okupljaju ove radnike, oni su spremni na radikalne mjere, poput štrajka glađu, kako bi pokrenuli ovo pitanje s mrtve tačke.
Mervan podsjeća da je Predstavnički dom bh. parlamenta u dva navrata donosio zaključke o podršci od 200.000 KM, ali se čeka da Savjet ministara to realizuje. Kako saznajemo, već iduće sedmice trebalo bi da bude održan sastanak čelnika ovih udruženja sa Nikolom Špirićem, predsjedavajućim Savjeta ministara, i Momčilom Novakovićem, poslanikom koji je pokrenuo ovu inicijativu prošle godine.
Mervan i Puzigaća očekuju i podršku iz Sabora Hrvatske nakon prošlonedjeljne posjete poslanika Huseina Nanića, koji je dogovorio da ovo pitanje tamo pokrene zastupnik iz reda nacionalnih manjina.
“Niko ne može zamisliti s kakvim se problemima godinama susreću ljudi koji su u Hrvatskoj izgubili i posao i sva druga radna prava, a uz to su ostali i bez imovine. Mi smo građani trećeg reda i tamo i ovdje jer ne možemo ostvariti pravo na penziju, uvezivanje staža, niti invalidnine”, rekao je Puzigaća, čije udruženje broji oko 7.000 registrovanih članova, i kaže da ih je mnogo više, ali nisu učlanjeni.
Mervan kaže da Udruženje na čijem je čelu ima 5.000 registrovanih članova, ali ima podatke o blizu 12.000 otpuštenih radnika u Hrvatskoj koji sada žive na području FBiH.
“Neophodno je da se ovo rješava na nivou vlada dvije države. Nekada je pitanje pokrenuto na sjednici Međudržavnog vijeća, ali vlast je smijenjena, a sjednice kasnije nisu ni održavane. Ljudi su na ivici egzistenicije jer su nas hrvatski zakoni ostavili bez ičega. Nismo mogli učestvovati ni u privatizaciji, a odvajali smo u sve fondove. Ni invalidi koji su 1999. godine tamo dobili penzije ovdje to pravo nemaju”, naglasio je Puzigaća i primijetio da ima manjkavosti i u međudržavnom sporazumu koji reguliše penzijsko-invalidsko osiguranje.
Tvrdi da su se obraćali raznim institucijama, ali bez uspjeha. Ističe da bi bilo dobro da im bh. vlasti otvoreno kažu da li su oni politički problem koji kvari međususjedske odnose.
“Kada konkurišemo za finansijsku pomoć, jer nečim moramo finansirati tužbe, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH da nam 2.000 KM, a nekom udruženju za ravnopravnost polova 100.000 KM. Svakome je jasno da nas ne shvataju ozbiljno”, dodao je Puzigaća.
U Ministarstvu finansija i trezora BiH kazali su da još nisu dobili odluku o isplati 200.000 KM ovim udruženjima u skladu sa zaključkom bh. parlamenta, te da će to odlučiti Savjet ministara. Nezavisne novine