BEOGRAD, Najave koje su „procurile“ iz Ministarstva prostornog planiranja da bi legalizacija mogla da bude besplatna i da se rješava jednim jedinim papirom, napravile su pravu pometnju među lokalnim samoupravama, ali i onima koji bi da ozakone svoje bespravne kvadrate. Građani koji su priveli kraju proceduru i kojima je ostalo još samo da plate, najvjerovatnije će sačekati januar i konačno objavljivanje novog modela legalizacije, a on će se naći u izmjenama Zakona o planiranju i izgradnji.
Nezvanično, jedno od mogućih rješenja je da legalizacija bude besplatna za one koji su i do sada plaćali porez na imovinu, a takvih je dosta. Ministar Oliver Dulić, međutim, u četvrtak nije ni potvrdio ni demantovao da se planira legalizacija bez dinara naknade, ali jasno je poručio da je Vlada riješila da decenijski problem nelegalnih objekata riješi u svom mandatu.
– Razgovarali smo, ali ništa se neće uraditi bez dogovora sa gradonačelnicima, poštujući princip da oni koji su platili legalizaciju budu na neki način ispoštovani. Ili će imati popuste ili neke vrste finansijske kompenzacije – rekao je Dulić. – Mi još nemamo model. Ne znamo kako ćemo to da radimo. Plaćanje nije najveći problem, veći je problem što najveći broj ljudi ne može da prikupi dokumente i komplikovana procedura. Ja sam za to da bude brza i efikasna legalizacija. Jasno je da popust neće ići onima koji su gradili privredne objekte i koji su na bespravnoj gradnji zaradili. Popust bi bio eventualno za one koji su gradili male kuće i koji su gradili iz muke. Model će biti prezentovan kada budu predstavljene izmjene zakona u januaru.
Ako zanemarimo ranije najave ministra da je prijedlog izmjena i dopuna tog zakona već pripremljen, zbunjuje i činjenica da je u njima već bilo predviđeno da se za godinu dana produži odobravanje popusta od 60 odsto za stanove do 100 kvadrata i porodične kuće do 200 kvadrata.
Ministar u četvrtak nije imao odgovor ni na pitanje kako je moguće da se objekat legalizuje jednim papirom. Nerešena imovinska pitanja, koja su muka većine, ne rješava samo jedan papir. Slično je i u slučaju nadogradnje, gdje je teško zamisliti da bi mogla da se zanemari saglasnost stanara.
Stručnjaci upozoravaju i na pitanje ustavnosti jednog ovakvog, iznenadnog, rješenja.
– Naš ustav predviđa jednakost svih građana i toga bi se uprava morala držati – kaže Mahmut Bušatlija, konsultant za strana ulaganja i arhitekta. – Ne može nekom da naplati uređenje građevinskog zemljišta, a nekom ne. Ljude koji su radili mimo zakona, ne samo da ne kažnjavate, već im i poklanjate. Poruka je da su u ovu zemlju dobrodošli oni koji se ne ponašaju po zakonu. Treba oprostiti ljudima koji su socijalna kategorija, koji su na livadi gradili nužni smještaj, ali to treba jasno reći i da se mi kao društvo oko toga složimo.
S druge strane, istina je da se legalizacija ovim tempom neće završiti ni narednih 20 godina. U proces je ušlo najmanje 780.000 objekata, a tom broju treba dodati i državne zgrade građene bez dozvole. Rješeno je, kako kaže ministar Dulić, oko pet odsto zahtjeva.
Najviše nelegalnih objekata ima u glavnom gradu. Najave iz Ministarstva, međutim gradonačelnik Dragan Đilas u četvrtak nije komentarisao.
Okruženje
Nelegalna gradnja mučila je i druge zemlje našeg okruženja. U Hrvatskoj, međutim, nisu došli do besplatne legalizacije.
Legalizacija ne smije biti opšta naplatna amnestija – kaže Tomislav Gregurić, iz zagrebačke kancelarije „King sturdž“, engleske konsultanstke kuće za nekretnine. – Ne sme se otvoriti mogućnost da se legalizuju i oni objekti koji su urbanistički neprihvatljivi. Nije jasno ni kako to „može“ samo jedan papir, kad su u svakom slučaju nužni – dokaz o vlasništvu, nacrt objekta ovlašćenog arhitekte, dokaz o urbanističkoj prihvatljivosti i dokaz o plaćenoj građevinskoj dozvoli.
Cijena nije problem
Gradonačelnik Niša Miloš Simonović kaže da ovaj grad i sada ima jednu od najnižih cijena za legalizaciju objekata.
– Nije problem u cijeni, već maksimalno treba da se uprosti proces legalizacije do plaćanja – veli Simonović. Prema usvojenom cjenovniku za ovaj postupak, u petoj zoni, koja se prostire van okvira Generalnog urbanističkog plana, plaćaće se 10.000 dinara po objektu. Legalizacija će najviše koštati one koji su bespravno gradili u prvoj zoni, gdje za kvadratni metar treba platiti 600 dinara. U Nišu je, po starom i novom zakonu, podnijeto oko 30.000 zahtjeva za legalizaciju. Od toga, blizu 99 odsto zahtjeva je podnijeto bez bilo kakve dokumentacije.
Nismo razgovarali
Gradonačelnik Novog Sada Igor Pavličić izjavio je u četvrtak za „Novosti“ da sa ministrom Oliverom Dulićem još nije razgovarao o eventualnim izmjenama postojećeg zakonskog propisa o legalizaciji, pa stoga ne može da ocjeni da li bi uvođenje besplatne legalizacije bilo prihvatiljivo za grad na čijem je čelu.
– Za ideju o besplatnoj legalizaciji čuo sam iz medija i ne znam dokle je ona uopšte stigla – dodao je Pavličić.
– Ono što, međutim, mogu da kažem jeste da je Novi Sad u cijeloj Srbiji najdalje odmakao u tom procesu i da su već zaključeni ugovori vrijedni 290 miliona, od čega su vlasnici nelegalnih objekata odmah platili 80 miliona. Novosti
–
