BEOGRAD, Kupci u Srbiji mogli bi da računaju na do 20 odsto niže cijene polovnih automobila, ocjenjuju danas poznavaoci prodaje, vođeni logikom da će iz Njemačke na tržište Srbije dospjeti oko 100.000 polovnih vozila na unutrašnje sagorjevanje, jer je cilj te zemlje da do 2020. poveća udio automobila na električni pogon i smanji zagađenje. 
To u praksi znači da bi “Volvo” V50 dizel, 2005. godište koji na auto placevima košta oko 5.000 evra, mogao da pojeftini i za 1.000 evra, dok bi najčešće voženi “Fijat punto” isto godište, benzinac, sa trenutnih oko 2.800 evra, mogao da pojeftini na 2.250.
Na tržištu Njemačke trenutno je oko 60.000 električnih automobila, a cilj je da taj broj u naredne četiri godine bude povećan za još 940.000 vozila.
Ako se to ispuni, u Srbiji bi moglo da završi oko 100.000 polovnjaka, benzinaca i dizelaša, koji će u Njemačkoj biti “višak”.
Dok mediji uveliko spekulišu i računaju na pad cijena polovnjaka, vlasnici autoplaceva, kojima bi takav scenario istopio profit od prodaje, pokazuju dozu rezerve.
I Petar Stakić sa portala “Polovni automobili” kaže da je upitno kako će se taj plan Njemačke odraziti na Srbiju, jer ako neko kupi novi električni automobil, navodi on, to ne znači da će prodati stari.
S druge strane i rok od četiri godine je dovoljno dug da se na tržištu neće odmah pojaviti više od 900.000 automobila.
“Poenta se može objasniti u jednoj rečenici, da ta tranzicija u Njemačkoj neće biti tako brza. Pitanje je i da li će se uopšte ostvariti, a treba imati na umu da neće biti lako doći do tih polovnih automobila”, rekao je Stakić Tanjugu.
On, međutim, ne spori da će Njemci “istjerati” ono što su zacrtali.
“Znajući Njemce, oni će to realizovati. Ali to ne znači da će Srbija kao posljedicu imati veliki priliv polovnih automobila, koje bi vlasnici eventualno prodali. Zato nismo sigurni da će se to tako odraziti na naše tržište”, rekao je Stakić.
Treba imati na umu, dodaje, da te automobile u Njemačkoj dosta kupuju građani, odnosno dileri iz istočno-evropskih zemalja, pa neće biti ni lako doći do njih.
“Pitanje je da li će toliko automobila doći na tržište Srbije. Lično mislim da to neće biti toliki broj koji će odjednom ‘zapljusnuti’ tržište i da će oni izazvati promjenu cijena. Ako se i desi da se u tolikoj mjeri pojave može doći do nekih korekcija cijena, ali prema iskustvu, mislim da ne može biti baš tako veliki talas”, rekao je Stakić.
Vjeruje da će se Njemci sresti sa nekim izazovima u tom poduhvatu, kao što je potreba da se obezbijedi infrastruktura za milion električnih automobila, među kojima su i punjači za njih.
Kada je riječ o tržištu Srbije, najviše automobila se uvozi iz Njemačke, zatim iz Francuske i Italije, a najtraženiji su automobili čija se cijena kreće između dvije i tri hiljade evra. Tanjug
