SARAJEVO – Poljoprivreda u Federaciji BiH već godinama je na koljenima. Do sada je federalna vlada izdvajala ispod minimuma kada su u pitanju podsticaji poljoprivrednicima, a i taj minimum je kasnio.
Tračak nade da bi stvari mogle da krenu nabolje unio je plan Vlade FBiH da se iz budžeta za narednu godinu za podsticaje poljoprivredi u FBiH izdvoji iznos od 87 miliona KM, te bi, kako je kazala Jelka Miličević, ministrica finansija FBiH, poticaji poljoprivredi u narednoj godini trebalo da budu povećani za 18,3 miliona KM.
“Prepoznajemo težak položaj poljoprivrednika u FBiH i njihovu potrebu za povećanjem konkurentnosti, tako da je Vlada značajno povećala sredstva namijenjena ovoj kategoriji. Dio ovih sredstava planiran je i za kapitalne projekte u poljoprivredi, jer bez toga nema napretka”, rekla je Miličevićeva.
Šemsudin Dedić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, kaže da su ovim povećanjem budžetska izdvajanja za poljoprivredu u FBiH dostigla zadovoljavajući nivo za stvaranje boljih uslova za bavljenje poljoprivredom i zadržavanje stanovništva u ruralnim područjima.
“Dio sredstava bit će usmjeren u investicije neophodne da povećamo konkurentnost naših poljoprivrednih proizvoda i, u konačnici, smanjimo veliki trgovinski deficit u ovom sektoru”, rekao je Dedić.
On je u petak održao prvi sastanak sa poljoprivrednicima, na kojem se razgovaralo i o najboljim načinima raspodjele ovih sredstava.
“Ima određenih sugestija sa terena i radit ćemo na tome da što veći broj njih ugradimo u Program poticaja i Pravilnik za narednu godinu”, naglasio je ministar.
Vlada je utvrdila i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o novčanim podrškama u poljoprivredi i ruralnom razvoju, kojim je predviđeno izdvajanje za poljoprivredu od tri do šest posto poreznih i neporeznih prihoda, koji ne obuhvataju doprinose za penziono i invalidsko osiguranje, budžeta FBiH. Prijedlog je po hitnom postupku upućen u parlamentarnu proceduru.
Predloženom izmjenom ovog zakona, kako je istaknuto u saopštenju iz federalne vlade, stiču se uslovi za osiguravanje većih sredstava za poljoprivredu u budžetima narednih godina.
I do sada je, naime, zakonom bilo predviđeno da se za poljoprivredu izdvaja od tri do šest posto na godišnjem nivou, ali je dosadašnja formulacija stvarala nedoumice o tome što se u stvari smatra ukupnim primicima u odnosu na budžet.
Poljoprivrednici u ovom entitetu ističu da je potrebno što prije izdvojiti sredstva. Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, kaže da su poticaji prethodnih godina bili ispod svakog minimuma.
Ističe da je dobro što se Vlada FBiH konačno odlučila da poveća poticaje jer je to i njena zakonska obaveza.
“To je odlična stvar. I samo smo tražili da se budžet vrati u okvire zakona jer nikad do sada nije ni bilo predviđeno, niti se u budžetu nalazilo ono što je zakonska obaveza, a to je minimalni iznos od tri posto, dok zakon predviđa od tri do šest posto izdvajanja za poticaje. Evo, sad je to premašeno, ako izbijemo dio koji se odvaja za penzionere. Znači, za poljoprivredu je izdvajanje nešto oko 3,2 posto. To je praktično minimum, ali, eto, dobro je da se došlo i do toga jer nikad do sada ni to nisu ispoštovali”, kazao je Bićo.
Dodaje da će naredne godine ponovo tražiti povećanje.
“Mi smo za to da se većina tih sredstava usmjeri na kapitalne projekte jer je naša poljoprivreda totalno na koljenima, sa zastarjelom mehanizacijom i neuslovnim štalskim objektima”, kazao je Bićo.
Ahmet Lipovac, predsjednik Udruženja mljekara Krajina – Cazin, za “Nezavisne” je rekao da mljekari nisu zadovoljni izdvajanjima za poljoprivredu za narednu godinu, te da će svakako tražiti rebalans budžeta.
“Vlada FBiH je ta povećanja planirala za kapitalne projekte, ali kako oni misle da mali farmer kupi novu mašinu. Ovdje u Krajini imamo samo dvije velike farme, sve ostalo su male farme koje jedva preživljavaju i svakodnevno gubimo po dvije hiljade litara mlijeka. Većina farmera rasproda krave jer nemaju ni radnu snagu koju mogu plaćati. Trebaju nam poticaji, a ne kapitalni projekti, bar što se tiče mljekara”, kazao je Lipovac.
Ističe da će od Vlade FBiH tražiti da poticaji budu povećani bar na 3,5 posto za poljoprivrednike.
“To je minimum ispod kojeg nećemo ići”, poručio je Lipovac. Nezavisne novine