BEOGRAD, Dobar dio poljoprivrednika u Srbiji, dane bez intenzivnih poljoprivrednih radova koristi za pripreme za proljećnu sjetvu.
Prije svega, nabavku sjemena, mineralnog đubriva, goriva, a prije svega, obezbjeđenje novca za taj repromaterijal. A taj posao, kako kažu, i nije tako lak. Na raspolaganju imaju mogućnost uzimanja kredita, korišćenje sopstvenih sredstava, ali i nabavku repromaterijala, uz kasnije plaćanje u robi, po paritetu.
U Srbiji bi, i ovog proljeća, kako procjenjuju stručnjaci, trebalo da bude zasijano oko 2,5 miliona hektara. Najviše površina trebalo da bude zasijano kukuruzom – više od milion hektara. Uz nju, naravno, planira se i sjetva uljarica suncokreta i soje, koji bi trebalo da zauzmu po 150.000 hektara. Povrće bi trebalo da bude sijano na oko 300.000 hektara, a šećerna repa na 60.000.
O sjetvi ovih dana razmišlja i Stevan Letić, iz Čeneja, pored Novog Sada. Kako kaže, za sjetvu je spremio oko 20 hektara oranica, koje su na vrijeme preorane. Dvije trećine sjetve finansira sam, iz svojih sredstava, a jednu trećinu, razmjenom za robu.
– Planiram da zasijem pet hektara kukuruza, a ostalo će zauzeti soja – priča Letić. – Što se finansiranja tiče, imam neobičan pristup. Od kredita bježim kao „đavo od krsta“, tako da sam se odlučio da se zadužim, odnosno, da đubrivo uzmem unaprijed, i da ga platim u robi, kad skinem usjeve. Mnogi mi se čude zbog toga, ali, kada vidim koliko ih je ostalo bez novca, kada firma kojoj su prodali svoje proizvode propadne, sigurniji sam kada ja imam robu, pa makar i slabije prodao svoje proizvode.
Milan Aperlić, iz Stapara, pored Sombora, takođe planira sjetvu. On će, ovog proljeća zasijati oko 30 hektara kukuruza, pet hektara soje i oko 17 hektara žita.
– Finansiram sjetvu samo svojim parama – kaže Aperlić. – Za sjetvu, jednostavno, mora da ih bude. Mi, paori, nismo država, pa da možemo da se zadužujemo i da pravimo deficit. Prostiremo se samo onoliko koliko imamo.
Budžet
Vojislav Stanković, specijalni savjetnik predsjednika PKS, međutim, ističe da bi poljoprivrednici ove godine trebalo da imaju više razloga za optimizam. – Poljoprivredni budžet je viši, na raspolaganju je 30,3 milijarde dinara, a uskoro bi trebalo da budu donijete i uredbe koje bi regulisale njegovo trošenje – kaže Stanković. Novosti
