BANJALUKA, Vlasnici komercijalnih porodičnih poljoprivrednih gazdinstava u RS od ove godine su u prilici da obave jednu analizu plodnosti poljoprivrednog zemljišta uz podsticaj resornog ministarstva, u iznosu od 55 maraka s uključenim PDV-om.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS uvelo je ovu novu podsticajnu mjeru, a zahtjev za isplatu podsticajnih sredstava poljoprivrednici su dužni da podnesu najkasnije do 30. oktobra.
Bojan Kecman, portparol ovog ministarstva, potvrdio je da komercijalna gazdinstva zahtjeve treba da podnesu regionalno nadležnim područnim jedinicama Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.
“Uzimanje uzoraka poljoprivrednog zemljišta za analizu vršiće područne jedinice tog resora”, rekao je Kecman agenciji Srna.
Između ostalih, pravo na podsticaj imaju gazdinstva koja u ravničarskim područjima, do 200 metara nadmorske visine, imaju minimalno dva hektara za ratarske kulture, hektar za voćarske i povrtarske kulture i 300 kvadrata za plastenike.
“Za brežuljkasta područja, od 200 do 500 metara nadmorske visine, minimalna površina za ratarske kulture je hektar, za voćarske i povrtarske kulture 0,5 hektara i za plastenike 300 kvadrata”, objasnio je Kecman.
Da bi ostvarili pravo na podsticaj u područjima iznad 500 metara nadmorske visine, poljoprivrednici moraju imati 0,5 hektara zemljišta za ratarske kulture, isto toliko za voćarske i povrtarske kulture, te 300 kvadrata za plastenike.
Mile Dardić, profesor povrtarstva na Poljoprivrednom fakultetu Banjaluka, ocjenjuje da je riječ o korisnoj novini.
“Jako je poželjno da proizvođači to iskoriste, jer oni danas uglavnom đubre zemljište ‘napamet’, ‘od oka’, a ne znaju da je kod nas u zemljištu uglavnom u manjku fosfor. O azotu nikad ne govorimo, on je uvijek u manjku i mora se dodavati biljki”, ističe Dardić.
Dardić kaže da su naša zemljišta kisela, a čak i tamo gdje ima fosfora, on nije pristupačan biljki, jer je u obliku koji biljka ne može da preuzme.
“Ja sam tu mjeru, koja se odnosi na analizu, već zagovarao. I ne samo tu, već i unošenje kreča u zemljište, što možemo činiti samo poslije te analize, nakon koje će se znati koliko je kreča potrebno”, pojašnjava Dardić.
Prema njegovim riječima, u zemljištu na našim područjima uglavnom nema štetnih elemenata, ali se analiza, svakako, preporučuje.
“U tim analizama uvijek se daju i odgovarajuće preporuke, u smislu šta se na nekom zemljištu treba odraditi”, pojašnjava Dardić, te dodaje da se, na bazi analize, potom daje i “recept rješenja”.
I poljoprivrednici su pozdravili ovu mjeru resornog ministarstva, ocjenjujući da je ona jako korisna. Kažu da će je, sigurno, iskoristiti kako bi znali šta je zemljištu koje siju potrebno dodavati.
“Zahvaljujući analizi, poljoprivrednik može da sazna šta je najbolje da negdje posije, ali i koje će đubrivo da koristi. Dakle, riječ je o jako korisnoj mjeri resornog ministarstva”, ocjenjuje Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja bijeljinskih poljoprivrednika, koji uvjerava da će iskoristiti ovu vrstu podsticaja. Nezavisne novine
