SARAJEVO, Krajem maja ili početkom juna u Federaciji BiH će biti otvoreno prvo gradilište iz programa izgradnje elektroenergetskih objekata, a biće to Hidroelektrana (HE) Vranduk na rijeci Bosni.
Najavio je to juče u Sarajevu Vahid Hećo, federalni ministar industrije, energije i rudarstva, govoreći na međunarodnom biznis forumu posvećenom javno-privatnom partnerstvu. Podsjećajući da je Vlada BiH prekjuče “Elektroprivredi BiH” odobrila izgradnju termoblokova u Tuzli i Kaknju, te HE Vranduk, a “Eelektroprivredi HZ HB” Mostar rudnika i termoelektrane Kongora, Hećo je najavio skoro pokretanje investicionog ciklusa.
“HE Vranduk, snage 23 megavata, gradićemo sredstvima ‘Elektroprivrede BiH’ i uz pomoć kreditnih sredstava, dok ćemo za termoblokove pokušati naći strateške partnere u ovoj godini”, kazao je Hećo.
Dodao je da bi HE Vranduk mogla biti izgrađena do 2014. godine ako radovi budu započeti ove godine, dok izgradnja termokapaciteta prosječno traje sedam godina. Izgradnja nekih od energetskih objekata, smatra Hećo, mogla bi biti finansirana i po modelu javno-privatnog partnerstva.
“Imajući u vidu interes stranih kompanija i ambasada za energetski sektor, vjerujem da ćemo naći investitore koji će nam pomoći da napravimo velike energetske objekte”, naglašava Hećo i dodaje da FBiH treba partnere koji imaju novac, znanje i tehnologiju kako bi napravili energetske objekte s kojima ćemo sutra u Evropu.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević podsjetio je da je RS u junu prošle godine donijela Zakon o javno-privatnom partnerstvu, dok je taj proces započet i u FBiH i distriktu Brčko.
“Pozivam parlamentarce u FBiH i distriktu Brčko da ubrzaju proceduru donošenja zakona s obzirom na važnost problematike koju on tretira i činjenicu da je to oblast koja intenzivira direktna strana ulaganja, što nije beznačajno imajući u vidu da su ona u 2009. prepolovljena”, istakao je Zirojević.
Fuad Kasumović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH, kazao je da je javno-privatno partnerstvo najidealnije rješenje za ekonomski razvoj u vrijeme recesije kada nema donacija i direktnih stranih investicija.
“U takvom modelu država najviše dobiva, a ima najmanje odgovornosti. Ako neka firma transparentno dobije koncesiju za neki posao, ona će uvijek tražiti maksimum, a samim tim i država će dobiti maksimum. Time ćemo privući investicije i podstaći zapošljavanje”, rekao je Kasumović i založio se za usvajanje zakona o javno-privatnom partnerstvu na državnom nivou “kako poslove ne bi dobijali samo lokalni političari”.
Na forumu su prezentirana iskustva međunarodnih eksperata u ovoj oblasti, koja će, kako je rečeno, biti korištena i prilikom izrade domaće legislative o javno-privatnom partnerstvu. Jednodnevni forum održan je pod motom “Javno-privatno partnerstvo kao formula za ekonomsku rehabilitaciju BiH”, a njegovi pokrovitelji bili su Ministarstvo finansija i trezora BiH, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Grčka ambasada u BiH.
Do partnera i bez zakona
Mi smo mogli i do sada naći strateške partnere bez zakona o javno-privatnom partnerstvu, jer ne znači da lagano možemo doći do partnera ako imamo zakon, kazao je ministar industrije FBiH Vahid Hećo.
“Iako ima zakon, RS nije pronašla nijednog partnera, niti je pokrenula ijednu investiciju. Prema tome, mi ćemo i bez zakona pokrenuti investicije, jer ko čestito i korektno razmišlja njemu zakon, ovakav kakav jeste, i ne treba, jer je riječ o okvirnom zakonu. Odabir strateškog partnera je pregovarački proces i tu treba štititi interese FBiH, odnosno BiH”, naglasio je Hećo. Nezavisne novine