BEOGRAD, Para za plate i penzije ima. Najugroženiji penzioneri prvu ratu od najavljenih dodatnih 15.000 dinara dobiće između 17. i 19. septembra – obećao je u srijedu ministar finansija i privrede Mlađan Dinkić predstavljajući plan antikriznih mjera.
Ni onima sa nešto „težim“ čekom primanja neće biti zamrznuta, ali neće ni rasti tempom kojim je to predviđeno zakonom. Koliko bi oktobarsko povećanje primanja moglo da iznosi, znaće se nakon razgovora sa sindikatima.
Vladi će obezbjeđivanje sredstava za plate u javnom sektoru, penzije i socijalna davanja narednih mjeseci biti prioritet. I to, uprkos činjenici da Srbija, definitivno, jeste, kako je u srijedu priznao i ministar, u recesiji. Od početka godine domaći proizvod nam je u stalnom padu, a jesenji rezultati mogu da budu samo gori, jer je suša desetkovala prinose.
– Ova godina je već izgubljena – priznaje ministar Dinkić. – Do 1. oktobra nam je bitno da obezbjedimo redovnu isplatu penzija, plata, socijalnih davanja i otplatu javnog duga. Tada će početi primjena novih mjera, koje bi trebalo da srijede stanje u državnoj kasi i podignu privredu. Ne želim da budem ministar koji je Srbiju odveo u bankrot.
Regres agraru
Od nove vlade, makar u dijelu u kom se pita Ministarstvo finansija i privrede, poljoprivrednici mogu da očekuju regresirane cijene goriva, đubriva i sjemena za narednu sjetvu. Izmjenama zakona, koji će vjerovatno stupiti na snagu prvog dana oktobra, oni mogu da računaju na naknadu od osam odsto poreza na dodatu vrijednost, umjesto dosadašnjih pet odsto. Po novim pravilima ovaj novac neće ići preko trgovaca, nego direktno na račune samih poljoprivrednika.
Malima najviše
Najviše koristi od najavljenih reformi, prema procjeni ministra Dinkića, trebalo bi da imaju zanatlije i preduzetnici. Oni će se oprostiti od najviše opterećenja, pa je ideja da onaj ko plaća paušalno porez ubuduće, uz njega plaća još samo jednu uplatnicu – porez na imovinu.
Ministarstvo finansija će biti jedino nadležno za propisivanje broja taksa i njihovih maksimalnih iznosa, pa će privrednik unaprijed znati šta od obaveza da očekuje. Jednim zakonom će se ukinuti dažbine iz čak 70 zakona koji sada važe. Od trenutno oko 400 parafiskalnih nameta, koji godišnje opterećuju privredu sa čak 1,5 milijardi evra, dobar dio će biti izbrisan, a neki promijenjeni. Male firme će PDV plaćati po naplati potraživanja, a ne kao do sada po fakturi. Promjenom Zakona o autorskim pravima mali će biti oslobođeni „muzičkog“ dinara. Smanjiće se i naknade koje plaćaju zato što nisu zaposlili invalida. Zakonom o fiskalnim kasama inspektori više neće kao kaznu kačiti „katanac“ na radnju. Ko god ne evidentira promet kroz nju, ipak, debelo će platiti kroz novčanu kaznu.
Limit za zarade
Javni sektor se u godinama krize neće smanjivati davanjem otkazima. Ukoliko neko riješi da ode, ne može da računa na otpremninu. Funkcioneri u javnom sektoru, predsjednici opština, direktori preduzeća, agencija, fondova basnoslovnim iznosima mogu da se nadaju još koji mjesec. Već od oktobarske zared maksimalni iznos osnovice trebalo bi da bude oko 140.000 dinara.
Izuzetak su nezavisna regulatorna tijela i Narodna banka Srbije. Direktori javnih preduzeća će se birati na konkursu, a na dan usvajanja zakona svi sadašnji će ostati bez posla. Kada je o novoizabranim menadžerima riječ, međutim, ukoliko premaše očekivanja vlade, imaće pravo na prebačaj.
Veći porez
Sva je prilika da bi standardna stopa poreza na dodatu vrijednost trebalo da poraste, ali najviše na 20 odsto. Niža stopa, kojom se oporezuju osnovne životne namirnice, ostaće osam odsto. Što se tiče bebi-opreme, PDV na nju neće biti ukinut. Ideja je da se ugroženim roditeljima novčano direktno pomogne.
Koliko će PDV na kraju porasti, zavisi, prije svega, od ušteda koja nova vlada postigne smanjujući troškove.
Naviše će ići i akcize. Prije svega, one na cigarete, alkoholna pića i naftne derivate. Za koliko još uvijek je nepoznato, ali je jasno da će svi propisi koji predviđaju izmjene iznosa nameta građanima i privredi biti donijeti već u oktobru. Izuzetak je Zakon o porezu na dobit firmi, koji će sačekati do januara 2013. godine.
Rekordan minus
Budžet republike, pokrajina i lokalnih samouprava u rekordnom je „minusu“ od ukupno 234 milijarde dinara. I uz sve mjere koje planira Ministarstvo finansija godinu ćemo u najboljem slučaju ispratiti sa najviše 20 milijardi dinara manjim manjkom.
A da bi država u međuvremenu funkcionisala, vrlo brzo ćemo pozajmiti oko 2,2 milijarde evra.
– Izvjesna su dva međunarodna aranžmana vrijedna dvije milijarde evra – rekao je ministar Mlađan Dinkić, ali je odbio da iznese detalje tih ponuda. – Čak trećina naših dugova je sa kamatom većom od pet odsto, a to je preskupo za Srbiju. Ubuduće će ta kamata biti maksimum, uz koju ćemo uzimati kredite.
Plan je da sljedeću godinu završimo sa deficitom od 130 milijardi dinara i da to u tom trenutku bude manje od četiri odsto našeg domaćeg proizvoda.
Znači da tokom 2013. treba da uštedimo čak 100 milijardi dinara. Što se tiče mjerenja „minusa“ kroz domaći proizvod, trenutno smo stigli do sedam odsto, a dok smo se dogovarali sa Međunarodnim monetarnim fondom očekivali smo da će se on zaustaviti na 4,25 odsto.
Rupe bez dna
Na ime spasavanja banaka država je u ovoj godini utrošila gotovo 21 milijardu dinara. Za stvaranje Nove Agrobanke dato je 9,8 milijardi dinara, dvije milijarde za Privrednu banku Beograd, dok je u Razvojnu banku Vojvodine „upumpano“ ukupno devet milijardi, pet iz republičkog, a četiri iz pokrajinskog budžeta. Da li će ovi troškovi biti još veći, tek će se vidjeti, pošto u Ministarstvu finansija ističu da konačni rezultati ove sanacije banaka još nisu poznati.
Kao dileri
Izmjenama Zakona o poreskom postupku i administraciji biće pronađeno rješenje da se preduzetnici koji rade na crno prevedu u zvaničan sistem. Kako to učiniti, još nije odlučeno, a ministar Dinkić navodi da će model biti sličan onom koji je svojevremeno ponuđen uličnim dilerima deviza da posao legalizuju otvaranjem mjenjačnica.
“Telekom“
Razmatramo mogućnost da dio državne imovine prodamo putem javnog tendera – kaže Mlađan Dinkić, ne želeći da odgovori na pitanje da li je riječ o „Telekomu Srbija“. – Sve što nije definisano koalicionim sporazumom može da se razmatra kao mogućnost za prodaju. Kada je riječ o Komercijalnoj banci, namjera države je da je do kraja godine po planu dokapitalizuje, kako bi zadržala većinsko vlasništvo.
Čeka se odluka
U MMF je stigao poziv srpskog Ministarstva finansija i privrede, potvrdio je Bogdan Lisovolik, stalni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u Beogradu.
– Odluka o tome da li će biti nove misije MMF tek treba da bude donijeta – kaže Lisovolik. – Još je rano govoriti o detaljima mogućeg aranžmana, ukoliko do njega dođe. Novosti
