BIJELJINA, Semberski poljoprivrednici planirali su da ovog proljeća zasiju 32.892 hektara, ali sada malo ko u ovoj ravnici vjeruje da će taj plan biti ostvaren, jer je velika besparica u selima, dužni su za repromaterijal, a i krediti iz prethodnih godina se gomilaju.
– U ovakvim situacijama ranije se govorilo da seljak neće dozvoliti da ostane neobrađena zemlja, pa je tako i bilo, ali sada ta priča ne važi – njive mnogih domaćinstava urašće u korov. Sve je poskupjelo, pomoći je malo i sve je neizvjesno – kaže semberski poljoprivrednik Milan Jakovljević.
Prošle godine obrada hektara zemlje u proljećnoj sjetvi bila je od 1.800 do 2.000 maraka, a ovog proljeća niko se i ne usuđuje da to izračuna. Doduše, oni koji imaju nešto novca kupuju sjemena, đubrivo, hemijska sredstva za zaštitu i prihranu bilja, pa čak i gorivo u Sremu i Mačvi, jer je repromaterijal u Srbiji jeftiniji. Većina semberskih domaćina ne može to da uradi jer nemaju gotovine.
– Obrađujem 50 hektara njiva, jer moram da obezbijedim hranu za farmu krava. Prodajom mlijeka nabavljam repromaterijal. Bijeljinska “Agrosemberija” kojoj predajem mlijeko, omogućava da za mlijeko kupim sve što mi je potrebno. Da toga nema teško bih obradio njive, a to znači da bi se smanjila i proizvodnja – kaže rekorder u proizvodnji mlijeka u Srpskoj Čedo Dragojlović iz sela Amajlije.
Uz sve ove nevolje i dalje su prisutne posljedice prošlogodišnje suše, jer uprkos velikim snjegovima samo je površinski sloj zemlje vlažan, a čak i na dnu brazde od tridesetak centimetara zemljište je suvo.
Ovih dana semberski poljoprivrednici prihranjuju ozime usjeve na oko 13.000 hektara, a proljećni radovi na poljima trebalo bi uskoro da počnu. Čeka se da temperatura zemljišta bude iznad pet stepeni Celzijusovih i da stigne optimalni rok sjetve, a to je početkom aprila.
Planovi
Ako bi poljoprivrednici, ipak, uspjeli da odrade sve ono što je planirano onda bi u Semberiji ovog proljeća trebalo da bude zasijano 32.892 hektara.
kukuruz 26.800 hektara
soja 492 hektara
suncokret 276 hektara
duvan 340 hektara
povrće 4.000 hektara
krmno bilje 1.100 hektara
Glas Srpske