BEOGRAD, Tačno 320 dana, po 24 sata, tročlane ekipe mještana Kormana i Mašića, sastavljene od 170 vlasnika parcela i njihovih članova porodica, dežuraju u industrijskoj zoni „Korman polje“, koja se prostire na oko 80 hektara. „Naoružani“ svetiljkama i štapovima da se, kako kažu, odbrane od pasa lutalica, dežuraju kako bi spriječili upad u ovaj posjed, gdje je petnaestak „Fijatovih“ kooperanata iz Italije već jula prošle godine trebalo da gradi svoje pogone. To su do utorka spriječili 17 puta, a tri puta je asistirala i policija.
Oni kažu da se raduju dolasku „Fijata“, ali svoju zemlju ne mogu da poklone. Sukobi nikada nisu eskalirali u prethodnih 10 mjeseci, a vođa policijske patrole je na prethodnom skupu okupljenim mještanima rekao da njihov posao nije da ih biju, već da, po nalogu republičkog javnog pravobranioca, omoguće razmjeravanje parcela. Ta ubjeđivanja nisu pomogla. Tako je bilo i u utorak.
Prema riječima Veroljuba Stevanovića, gradonačelnika Kragujevca, lokalna samouprava je u ovom procesu samo servis države, a njegov zamjenik, Nebojša Zdravković, koordinator „Fijatovih“ projekata u Kragujevcu, kaže da svi rokovi za pripremu slobodne zone „Korman polje“ kasne više mjeseci, što bi moglo da ugrozi dolazak „Fijatovih“ kooperanata.
Suština u ovom sporu je da je Vlada Srbije, u dogovoru sa Skupštinom grada, predstavnicima „Fijata“ (memorandumom) obećala da će pored teritorije Fabrike autobomila, ovoj kompaniji za potrebe komponentaša iz Italije, obezbijediti još 67 hektara. Oko 45 hektara za dobavljače dijelova, a još 20 za novu „Ivekovu“ fabriku autobusa. Inače, zona je proglašena na 80 hektara, ali je preostali prostor namijenjen investitorima koji 70 odsto proizvodnje izvoze.
Država je u prvom navratu za otkup zemlje izdvojila 29 miliona evra – skoro 350 evra po aru, a vlasnici traže bar deset puta više.
Riječ seljaka
– U sudskom postupku smo tražili povraćaj svoje zemlje od „Zastave“ – kaže Živorad Paunović, jedan od vlasnika parcela u ovoj zoni. – Presuđeno je. Naloženo mi je da državi vratim 1.000 evra po aru a kada to završim zemlju ću ponovo državi morati da predam za 350 evra po aru.
Bundžije
– Pitaju zbog čega se bunimo – kaže Veroljub Aranđelović. – Našu zemlju investitorima nude po cijeni od 10.000 evra po aru a nama ne mogu da plate četiri.
Prihvatili bismo mi i kompromisno rješenje ali ne dozvoljavamo da nam to neko nameće silom.
Dogovor
Prije dva mjeseca pred Skupštinom grada mještani ovih sela su se dogovorili da od nadležnih traže da se preispita otkupna cijena zemlje od 350 evra po aru. Iza zatvorenih vrata nezvanično je dogovoreno da bi cijena mogla da bude 1.800 evra po aru kao i da taj zahtjev bude zajednički. Novosti