BEOGRAD, Usvojene mjere Vlade Srbije nisu dovoljne da zemlja izbjegne krizu javnog duga – upozorava prof. Pavle Petrović, predsjednik Fiskalnog savjeta.
– Bez rebalansa budžeta, deficit države je oko 216 milijardi dinara, što iznosi 6,5 odsto BDP. Rebalans predviđa minus od 222 milijarde dinara, što je 6,7 odsto BDP.
Fiskalni savjet preporučuje, kaže prof. Petrović, Vladi Srbije da do usvajanja rebalansa budžeta u parlamentu nađe način da se deficit budžeta makar simbolično smanji.
Prema analizi Savjeta, predložene mjere Vlade, među kojima je i povećanje poreza, državi će do kraja godine uštedjeti 20 milijardi dinara. Ali, dodatni rashodi iznose oko 25 milijardi dinara.
– Veći rashodi uslijediće zbog 13. penzije, subvencija i sličnih mjera – zaključuje Petrović. – Lošu ocjenu ublažava činjenica da su za smanjenje deficita donijete važne strukturne mjere kao što su poreska reforma i kontrola plata i penzija, a ostaje nada i da je povećanje nekih prihoda jednokratno i privremeno, kao što su subvencije za saniranje štete od suše i subvencije za „Fijat“.
– Strukturne mjere koje se odnose na poresku politiku i umanjenje rasta penzija i zarada u osnovi su dobre, ali su izostale reforme javnih rashoda – tvrdi predsjednik Fiskalnog savjeta prof. Pavle Petrović.
Iz Ministarstva finansija i privrede, međutim, poručuju da „ovaj budžet nije njihov“ i da će se pravi efekti planiranih mjera osjetiti kroz ekonomsku politiku za narednu godinu.
– U najvećoj mjeri se slažemo sa stavovima Fiskalnog savjeta – kaže, za „Novosti“, Vlajko Senić, državni sekretar u ovom ministarstvu.
– Ipak, procijenjujemo da nije bilo prostora za dodatne uštede. Jasno je da su nam trenutno prioriteti socijalna zaštita najugroženijih kategorija i pomoć agraru, ali i privredi koja ima problem sa likvidnošću.
Senić dodaje i da novoformirano Ministarstvo finansija nije željelo da nastavi praksu prethodnika i da zaustavi sva plaćanja, kako bi pokazalo da je minus budžeta manji od realnog.
– Podsjećam da u budžetu za ovu godinu nije bio predviđen ni iznos koji smo, prema važećim ugovorima, dužni da uplatimo „Fijatu“. Morali smo da u budžet uvrstimo i 12. platu za „Željeznicu“, jer je budžet koji je usvojila prethodna vlada podrazumjevao da ljudi prime 11 plata – naglašava Senić.
Na primjedbe Fiskalnog savjeta da je umjesto smanjenja rebalansom povećan budžetski deficit, Senić je ocijenio da će se pokazati da to nije tačno.
Penzije nepravedne
– Program „13. penzija“ nije u skladu sa postojećim sistemom socijalne zaštite, jer diskvalifikuje oko 100.000 starih lica koja uopšte ne primaju penziju – objašnjava Nikola Altiparmakov, član Savjeta. – Ta mjera je zasnovana na pojedincu i ne uzima u obzir imovinsko stanje niti prihod ostalih članova domaćinstva. Takođe, penzioner sa penzijom od 15.000 dinara dobija dodatnih 16.000 dinara, a penzioner sa primanjima od 15.001 dinarom ne dobija ništa i ta nagla presjecanja su loša fiskalna praksa.
Neophodno
Povodom optužbi da je ukinuto malo parafiskalnih nameta, Senić kaže da je napravljen „istorijski preokret u ukidanju parafiskalnih nameta zato što je to nešto što je gušilo privredu, prije svega mala i srednja preduzeća“. – Kritikuju nas stranke, a mi nismo ukidali namete zbog njih – ističe Senić. – Ono što nas raduje jeste podrška ljudi iz biznisa koji osjećaju da će ovo uvelikoj mjeri da smanji troškove, prije svega, birokratiju i administraciju. Novosti
