BANJALUKA, Namjera Vlade RS je da stvori povoljne uslove i realne mogućnosti za povećanje plata. U prethodnom periodu izvršeno je poresko rasterećenje rada kroz povećanje neoporezivog dijela plate sa 200 KM na 500 KM na mjesečnom nivou i na taj način povećane su plate svim zaposlenim u Republici Srpskoj.
U 2019. godini kroz izmjene zakona nastavilo se sa provođenjem mjera i reformi, a jedna od najznačajnijih je Zakon o podsticajima u privredi, čiji je cilj povećanje plata radnika u realnom sektoru, kaže u intervjuu za “Nezavisne” Vjekoslav Petričević, ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske.
NN: Zakon o podsticajima u privredi, a koji predviđa povrat dijela sredstava uplaćenih za doprinose poslodavcima koji povećaju platu radnicima, na snazi je skoro tri mjeseca. Da li je rano pričati o njegovim efektima?
PETRIČEVIĆ: Pravo na podsticaj se ostvaruje u dva obračunska perioda, od kojih jedan period traje od 1. januara do 30. juna, a drugi od 1. jula do 31. decembra u jednoj kalendarskoj godini. Kao što je zakonom definisano, zahtjev za ostvarivanje prava na navedeni podsticaj privredni subjekti će podnositi najkasnije u roku od šezdeset dana od dana isteka obračunskog perioda za koji se traži podsticaj. Shodno navedenom, prvi zahtjevi će se podnositi početkom 2020. godine, odnosno po isteku prvog obračunskog perioda. Imajući u vidu navedeno, rano je govoriti o konkretnim efektima koji se očekuju od primjene zakona, ali u ovom momentu možemo reći da vlada veliko interesovanje poslovne zajednice i značajna je zainteresovanost privrednih subjekta za podsticajne mjere propisane pomenutim zakonom.
NN: Početkom godine Vlada RS je jasno iznijela svoj cilj da do kraja 2019. prosječna plata u Republici Srpskoj bude 1.000 maraka. Koliko je realno da će do toga doći?
PETRIČEVIĆ: Naša namjera je da stvorimo povoljne uslove i realne mogućnosti za povećanje plata. U prethodnom periodu izvršeno je poresko rasterećenje rada kroz povećanje neoporezivog dijela plate sa 200 KM na 500 KM na mjesečnom nivou i na taj način povećane su plate svim zaposlenim u Republici Srpskoj. U 2019. godini kroz izmjene zakona nastavilo se sa sprovođenjem mjera i reformi, a jedna od najznačajnijih je ranije pomenuti Zakon o podsticajima u privredi, čiji je cilj povećanje plata radnika u realnom sektoru. Kao što sam ranije naglasio, rano je govoriti o konkretnim efektima primjene ovog zakona, ali analizirajući zvanične podatke o isplaćenim prosječnim platama u Republici Srpskoj u 2019. godini, evidentno je značajno povećanje plata. Naime, prosječna plata u julu 2019. godine je iznosila 912 KM i veća je za 7,1% u odnosu na isplaćenu platu u istom mjesecu prethodne godine, koja je iznosila 848 KM. Potrebno je naglasiti da ovi ekonomskih parametri za nas nisu u potpunosti zadovoljavajaći. Mi želimo da prosječna plata ima trend rasta, odnosno da ide uzlaznom putanjom. Takođe, želimo da se stopa nezaposlenosti smanjuje kroz povećano zapošljavanje u privredi. Tek tada ćemo biti spremni izjaviti da smo ostvarili značajne ekonomske uspjehe.
NN: Dobar dio preduzetnika i zanatlija je u sivoj zoni. Jednostavno smatraju kako im se ne isplati biti prijavljen. Kako te ljude vratiti u legalne tokove?
PETRIČEVIĆ: Reforma registracije, odnosno smanjenje troškova, broja procedura i potrebnog vremena uticala je na povećanje broja novoregistrovanih subjekta, kako pravnih lica, tako i preduzetnika. Ministarstvo je već iniciralo, a i dalje će insistirati na određenim izmjenama zakondavstva kako bi se smanjio broj procedura i naknada koje se plaćaju tokom poslovanja, sa ciljem da se u bliskoj budućnosti poboljša poslovni ambijent i ukinu nepotrebne barijere slobodnom preduzetništvu.
Bespovratni finansijski podsticaji za realizaciju projekata, koji su korisni za dalji razvoj poslovanja, dodjeljuju se registrovanim subjektima, a to se isto odnosi i na povoljne kreditne i garantne linije koje omogućavaju širenje poslovanja. Veoma je važno promovisati preduzetništvo kao mogućnost životnog opredjeljenja pojedinca da sebi i svojoj porodici omogući kvalitetniji život te je preduzetništvo potrebno dodatno promovisati i približiti ga svim onima koji žele poslovati na ovim prostorima. Prema podacima Poreske uprave RS na dan 31. decembar 2018. godine u Republici Srpskoj je poslovalo 22.357 preduzetnika, koji su zapošljavali oko 42.000 radnika, što je za privredni razvoj RS vrlo značajno. Ministarstvo ima redovne sastanke sa Zanatsko-preduzetničkom komorom RS, zajedno smo pokrenuli inicijativu prema Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS kako bismo riješili problem koji preduzetnici imaju kod ostvarivanja prava na naknadu plate za vrijeme privremene nesposobnosti za rad. Dakle, intenzivno radimo na poboljšanju poslovnog ambijenta za preduzetnike.
NN: Nedavno ste najavili posjetu ruskog državnog konzorcija “Rostex”. Imaju li domaća preduzeća šta da im ponude?
PETRIČEVIĆ: Vlada i ruska državna korporacija “Rostex” su potpisale Memorandum o saradnji kojim je, između ostalog, propisano utvrđivanje plana zajedničkih aktivnosti. U okviru navedenog plana će biti razrađeni prijedlozi za razvoj i primjenu inovacija i novih tehnologija u oblasti medicine, ekonomije, obrazovanja, namjenske industrije i energetike. Mi smo od drugih ministarstava zatražili mišljenja i prijedloge, projekte koje možemo ponuditi predstavnicima korporacije koji će na jesen posjetiti Republiku Srpsku. Očekujemo timove stručnjaka iz Rusije da posjete RS kako bismo konkretizovali brojne dogovore.
NN: Svi pokazatelji govore da privreda Evropske unije usporava, a riječ je o najvećem spoljnotrgovinskom partneru RS. Koliko je to loše po izvozno orijentisane kompanije i postoji li rezervni plan u slučaju da Evropa uspori sa uvozom?
PETRIČEVIĆ: Nesumnjivo je da bi se usporavanje privrednih aktivnosti zemalja EU moglo odraziti na obim izvoza Republike Srpske. Ovakva kretanja mogu se odraziti i na obim stranih ulaganja, a samim tim i izvoza po ovom osnovu. Međutim, gotovo je sigurno da će zemlje EU preduzimati mjere za smanjenje uticaja krize na privredne tokove. Takođe, Vlada preduzima niz reformskih mjera u cilju povećanja zaposlenosti, produktivnosti i konkurentnosti, kao što je novousvojeni Zakon o podsticajima i mjere koje se odnose na veća ulaganja u nove tehnologije. Sa druge strane, postoji mogućnost preusmjeravanja na nova tržišta, što bi dovelo do jačanja saradnje sa drugim zemljama sa kojima RS do sada nije imala veliku spoljnotrgovinsku razmjenu.
NN: Najavljeno je i donošenje registra podsticaja. Šta je njegova svrha?
PETRIČEVIĆ: Cilj registra je da se obezbijedi jasan i sveobuhvatan pregled planiranih, odobrenih i realizovanih podsticaja privredi Republike Srpske, kako na republičkom, tako i na lokalnom nivou. Mi smo formirali radnu grupu, izvršili mapiranje svih dostupnih posticaja, izradili, usaglasili i usvojili pravni okvir na njegovu izradu. Podaci o podsticajima bi se unosili u registar putem jedinstvene elektronske i standardizovane aplikacije instalirane u svim republičkim organima i jedinicama lokalne samouprave. S obzirom na navedeno, neophodno je osigurati kvalitetno softversko rješenje, za čiju izradu su potrebna određena finansijska sredstva. Ministarstvo je apliciralo za donatorska sredstva kod USAID-a, budući da finansijska sredstva prevazilaze budžetske mogućnosti Ministarstva. Najavljena je pomoć od pomenutog donatora i realizacija se očekuje u narednom periodu. Dakle, Ministarstvo je u dosadašnjem periodu realizovalo sve planirane aktivnosti po pitanju izrade registra podsticaja i trenutno se njegova puna realizacija prolongira do momenta osiguravanja finansijskih sredstava za izradu softverskog rješenja.
Nezavisne novine