– Memorandum predviđa razmjenu podataka iz oblasti bankarske supervizije, spremnost na krizne situacije i nadzor sistemskog rizika
– Parodi: MMF neće tražiti donošenje novog zakona o CB BiH
– Potrebno hitno usvajanje novog zakona o osiguranju depozita
BANJALUKA – Rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u BiH Francisko Parodi rekao je da je još uvijek rano govoriti o konkretnim reformama koje će BiH morati da sprovede kako bi dobila i treću tranšu kredita, ali da će budući pregovori vjerovatno uključivati mjere iz oblasti finansijskog sektora, reformi razvojnih banaka i poreske politike.
Parodi u intervjuu za CAPITAL tvrdi da neće biti prenosa nadležnosti sa RS na Centralnu banku BiH, ali da je neophodno je ulagati napore u pogledu unapređenja koordinacije, saradnje i razmjene podataka između različitih institucija iz finansijskog sektora.
„Memorandum je baziran na tri stuba: saradnja i razmjena podataka iz oblasti bankarske supervizije, spremnost na krizne situacije i upravljanje istim i nadzor sistemskog rizika“, kaže Parodi.
CAPITAL: Koji su ključni uslovi koje BiH u narednim mjesecima treba da ispuni da bi dobila i narednu tranšu i kada se ona može očekivati?
PARODI: Da bi BiH krenula održivim putem ekonomskog rasta neophodno je ubrzati tempo provođenja reformi, a vlasti bi opet trebale udvostručiti napore kako bi osigurali blagovremeno postizanje programskih ciljeva. Nakon zaista velikog broja reformi u prvoj godini programa, očekuje se da će se broj strukturalnih uslova smanjiti u skoroj budućnosti. Međutim, sada je suviše rano govoriti o konkretnim uslovima za oslobađanje treće tranše. Tokom predstojećih misija pregovarat ćemo sa vlastima u BiH o kredibilnom paketu koji će vjerovatno uključivati mjere iz oblasti finansijskog sektora, reformi razvojnih banaka i poreske politike.
CAPITAL: Kada će biti potpisan Memorandumom o razumijevanju za finansijsku stabilnost na koje su se vlasti u BiH obavezale u dopunskom pismu namjere MMF-u? Da li se ovim memorandumom proširuju nadležnosti Centralne banke BiH?
PARODI: Sveobuhvatan Memorandum o razumijevanju u pogledu finansijske stabilnosti je potreban da bi se unaprijedila saradnja regulatora. Memorandum je baziran na tri stuba: saradnja i razmjena podataka iz oblasti bankarske supervizije, spremnost na krizne situacije i upravljanje istim i nadzor sistemskog rizika. Vlasti su dosta napredovale u pripremanju memoranduma za koji se očekuje da će biti potpisan do kraja juna 2018. Preporuka osoblja MMF-a jeste da memorandum potpišu regulatori i ministarstva finansija, odnosno Centralna banka BiH, Agencija za osiguranje deposita BiH, entitetske agencije za bankarstvo, entitetska ministarstva finansija i Ministarstvo finansija i trezora BiH. Razlog zašto sve ove institucije potpisuju memorandum jeste što dijele odgovornost za finansijsku stabilnost jedinstvenog finansijskog sistema BiH. Naš prijedlog osigurava da se saradnja između svih potpisnica memoranduma odvija na osnovu postojećeg institucionalnog i zakonskog okvira u BiH, uz puno poštivanje uloga i podjele nadležnosti između potpisnica. Da rezimiram, nema prenosa nadležnosti.
CAPITAL: Kakve će nadležnosti po pitanju supervizije banaka imati Centralna banka BiH nakon potpisivanja memoranduma?
PARODI: CB će se fokusurita na one oblasti svog mandata koje se tiču monetarne politike, koordinacije bankarske supervizije, uspostavljanja i održavanja platnih i računovodstvenih sistema kao i njenog doprinosa u očuvanju finansijske stabilnosti.
CAPITAL: Da li će jedan od zahtjeva MMF-a prema vlastima BiH u narednom periodu biti donošenje novog zakona o Centralnoj banci BiH?
PARODI: Ne.
CAPITAL: Smatrate li da su entitetske agencije je za bankarstvo u proteklom periodu dobro obavljale poslove iz svoje nadležnosti?
PARODI: Da, vlasti su obavile veliki posao u 2017. Ostvarile su hvale vrijedan napredak u modernizaciji zakonske i regulatorne klime finansijskog sektora usvojivši nove zakone o bankama i mijenjajući zakone o agencijama za bankarstvo, te provodeći podzakonske akte. Ipak, dosta je još posla potrebno uraditi. Potrebno je hitno usvojiti novi zakon o osiguranju depozita kako bi funkcija restrukturiranja bila potpuna. Pored toga, neophodno je ulagati kontinuirane napore u pogledu unapređenja koordinacije, saradnje i razmjene podataka između različitih institucija iz finansijskog sektora kako bi očuvali njegovu stabilnost. Nadalje, supervizori treba da nastave pomno pratiti sprovođenje korektivnih mjera u cilju rješavanja nedostataka koje su otkrile nedavne kontrole kvaliteta aktive i biti spremni da poduzmu odlučne mjere. Potrebno je ojačati prudencijalnu regulativu kako bi promovisali preciznije prepoznavanje i upravljanje kreditnim rizikom.
CAPITAL: Da li je, prema ocjeni MMF-a, bankarski sistem u BiH stabilan i koji su najveći rizici?
PARODI: Bankarski sektor je uglavnom stabilan, ali ranjivosti su i dalje prisutne. Na agregatnom nivou, sektor je adekvatno kapitalizovan i likvidan. Krediti privatnom sektoru ostvarili su snažan rast od 7,5 odsto u 2017. godini (do oktobra), uz porast kredita preduzećima. Kvalitet kreditnog portfelja banaka i dalje se povećava, ali nekvalitetni krediti (NPL) u odnosu na ukupne kredite ostali su na povišenom nivou od oko 11 odsto u trećem kvartalu 2017. godine. Nedavno završena detaljna revizija kvaliteta aktive banaka otkrila je određene nedostatke u upravljanju rizicima u bankama i supervizorskim praksama. Fragmentirano tržište i visoki regulatorni troškovi takođe predstavljaju ograničenja po bankarski sektor u zemlji zbog čega ne iznenađuje činjenica da je profitabilnost banaka najniža u regionu. Niska profitabilnost i slabosti bilansa stanja nepovoljno utiču na sposobnost banaka da podrže ekonomski oporavak.
CAPITAL: Marina Čigoja
