BEOGRAD, Postoji realna opasnost da se u 2011. pare od prodaje Telekoma Srbija iskoriste za pokriće budžetskog deficita, umjesto da se one usmjere na investicije, ili možda još bolje za otplatu dijela spoljnog duga. Tim prije što sada počinju da rastu kamate na dug Londonskom klubu povjerilaca, izjavio je za novi broj Ekonom:east magazina profesor Ekonomskog fakulteta Pavle Petrović, jedan od autora novog modela rasta i urednik „Kvartalnog monitora“.
„Ako pare od Telekoma odu u potrošnju, imaćemo reprizu 1997. Sjećam se da je i tada kratko vrijeme inflacija pala sa 40 na devet odsto, a kurs je bio stabilan. Tada je bilo očigledno da će to trajati dok se pare ne potroše, jer se ništa drugo na ekonomskom planu nije promjenilo. Sada ta slika može da bude zamagljena, jer se Srbija približava EU, ali u osnovi postoji ista opasnost da se pare od Telekoma iskoriste za kupovinu kratkoročne stabilnosti“, upozorio je Petrović.
Inflacija se skoro otrgla kontroli
Ni značajno smanjeni spoljni deficit ne može da se finansira, jer je smanjen i kapitalni priliv, što dovodi do slabljenja dinara, rekao je on i naglasio da strani kapital izbjegava Srbiju.
„Inflacija se skoro otrgla kontroli i u posljednja četiri mjeseca je na godišnjem nivou 10-11 odsto.
Tolike inflacije nema nigdje u okruženju, a početkom 2011. gotovo izvjesno nas očekuje još jedan inflatorni udar. Plate u javnom sektoru, u kom radi oko 500.000 ljudi, porašće za oko pet-šest odsto, koliko će cijene porasti u drugoj polovini 2010. A, kad plate u javnom sektoru porastu toliko, biće pritiska da se podignu i kod privatnika. To će dovesti do novih pritisaka na rast cijena“, smatra Petrović.
Inflacija je, uz spoljni deficit i depresijaciju veliki problem i jedini način da država na to utiče je da drži javnu potrošnju na niskom nivou, poručio je Petrović.
„Ozbiljna država morala bi da smanji javnu potrošnju. Ako to ne uradi, posljedice će biti jasno vidljive, ne samo tokom 2011. već i narednih nekoliko godina“, upozorio je on.
Petrović je istakao i da bi bilo katastrofalno da se, uz sve probleme, raskine i aranžman sa MMF-om.
„To bi bio najgori mogući scenario, jer u tom slučaju teško da bi ikome spolja palo na kraj pameti da investira u Srbiju. Ako inostrani investitori vide da Srbija ne može da se dogovori sa MMF-om oko deficita i da vlada hoće da on bude veći, neće željeti da se „kockaju“ sa svojim novcem. Otići će u Brazil, Tursku ili centralnu Evropu“, poručio je Petrović.
Da se to ne bi desilo, tekući dio budžeta, prema njegovim riječima, mora biti uravnotežen, da tekući prihodi budu dovoljni za pokriće svih tekućih rashoda. Da bi se ta ravnoteža uspostavila ne treba bježati ni od povećanja poreza, jer je i to bolja opcija od produbljivanja deficita, koji bi otišao u tekuću potrošnju, kategoričan je Petrović. Emg.rs