PANAMA, Više miliona dokumenata s podacima o 240.000 firmi širom svijeta i imenima više stotina visokorangiranih političkih figura, njima bliskih osoba i poznatih javnih ličnosti sa adresama ofšor kompanija u Panami i na drugim egzotičnim destinacijama, procurilo je u javnost nakon najvećeg otkrića povjerljivih finansijskih informacija u istoriji.
Dokumenti su procurili iz panamske advokatske firme “Mossack Fonseca”, a iz BiH su zasad u ofšor zonama “uhvaćena” četiri lica – jedan vlasnik bankarskog računa i tri dioničara.
Panamsko pravosuđe otvoriće istragu o svjetskom poreskom skandalu “Panama pejpers”, saopštile su panamske vlasti.
“Činjenice opisane u domaćim i stranim medijima pod nazivom ‘panamski dokumenti’ biće predmet istrage”, navodi se u saopštenju.
Nekoliko zemalja je pokrenulo istragu za pranje novca u svjetlu otkrića ogromnog sistema utaje poreza na osnovu 11,5 miliona dokumenata procurjelih iz advokatske firme u Panama “Mosak fonseka”.
Ta kompanija je navela da ta otkrića predstavljaju “zločin i napad” na Panamu, koja je redovno na meti kritika da je država u kojoj vlada “poreski raj”.
Mnogi politički lideri, istaknute ličnosti, kao i nekoliko desetina milijardera nalaze se spisku Međunarodnog konzorcijuma istraživačkih novinara (ICIJ) koji je na osnovu dosijea procurjelih iz panamske firme “Mosak fonseka” sproveo istragu o ofšor poslovanju svetske elite.
Dokumente, nazvane “Panama pejpers”, nabavio je njemački list “Zidojče Cajtung” i podijelio ih s Međunarodnim konzorcijumom istraživačkih novinara iz Vašingtona i drugim medijima, uključujući BBC i Gardijan.
“Panama pejpers sastoje se od 2,6 terabajta podataka, 11,5 miliona dokumenata i 214.000 fiktivnih kompanija. Riječ je o najvećem curenju podataka s kojim su se novinari ikad susreli”, ističe list.
Baza sadrži i-mejlove, PDF fajlove, fotografije, kao i dijelove interne baze podataka „Mosak Fonteka“ u periodu od 1970-tih do proljeća 2016. godine.
Miranda Patručić, istražiteljka iz Projekta za izvještavanje o organizovanom kriminalu i korupciji (OCCRP) i novinarka ICIJ-a, za medije u BiH je istakla da će lista sa licima iz BiH i našeg regiona biti gotova i objavljena do kraja aprila, te da se očekuje još imena.
“Imaćemo listu najznačajnijih ljudi sa Balkana i objavićemo ih s podacima o kojim firmama i iznosima je riječ i šta su te firme radile”, rekla je ona.
Potvrdila je da i u slučaju BiH ima i te kako “zvučnih” imena koja se spominju u panamskim dokumentima koji otkrivaju osobe koje su se koristile ofšor kompanijama kako bi izbjegle plaćanje poreza i koristile se drugim olakšicama.
Kako kaže, BiH se spominje mnogo puta u panamskim dokumentima, ali da će tek u narednom periodu biti potvrđeno koliko osoba iz BiH se koristilo ofšor kompanijama i u kojem kontekstu.
“Irish Times” je objavio interaktivnu mapu na kojoj se vidi da iz Srbije postoje dva vlasnika računa i 28 dioničara, Hrvatske tri kompanije, tri klijenta, osam vlasnika računa i 22 dioničara. U Crnoj Gori je registrovano 13 kompanija, dva klijenta, dva vlasnika računa i 16 dioničara.
Podatke je prije godinu dana dobio njemački dnevni list “Sueddeutsche Zeitung” od strane anonimnog zviždača koji, kako tvrdi list, nije tražio bilo kakvu novčanu ili drugu nadoknadu, osim obećanja da će mu biti garantovana bezbjednost. SD je onda podatke proslijedio uticajnim svjetskim medijima poput “Guardiana”, BBC-ja, “Le Mondea” i Međunarodnom konzorcijumu istraživačkih novinara (ICIJ) koji čine novinari širom svijeta s namjerom da ih zajedno selektivno objavljuju nakon što ih prouče. Kako su istakli u SD-u, podatke će proučavati i objavljivati do kraja godine, a zbog obimnosti materijala možda i u narednoj godini.
Od poznatih svjetskih ličnosti, kako tvrde mediji koji su podatke imali na uvidu, najintrigantnija imena su imena bliskih saradnika ruskog predsjednika Vladimira Putina, za koje se tvrdi da su preko Paname i drugih ofšor zona oprali više od dvije milijarde američkih dolara.
Naime, kako su prvi izvijestili “Guardian” i BBC, Putinovo ime se nigdje direktno ne spominje, ali tvrde da “postoji obrazac” da su se jako obogatila lica koja su mu bliska.
Potencijalnu štetu mogao bi imati i Dejvid Kameron, britanski premijer, čiji se otac Jan takođe spominje kao osoba koja je imala tajne ofšor račune. Od zvučnijih imena tu je još i Zigmundur Gunlaugson, islandski premijer, za kojeg ICIJ tvrdi da posjeduje sumnjive dionice vrijednosti od preko četiri miliona dolara. Sa egzotičnom firmom na ofšor zoni Bahami uhvaćen je i Mauricio Makri, predsjednik Argentine, a ICIJ tvrdi da tajne račune osim njega posjeduju i njegov otac i brat.
Dok je u Ukrajini bjesnio rat, kako tvrde novinari britanskog “Guardiana”, Peter Porošenko je osnivao kompanije na Britanskim Djevičanskim Ostrvima, a sa ofšor kompanijama povezana je i rodbina Bašara al Asada, predsjednika Sirije. Naime, “USA Today”, koji je takođe imao uvid u tzv. Panamske papire, tvrdi da se u ofšor registrima nalaze imena Ramija and Hafeza Makhloufa, za koje taj američki medij tvrdi da su povezani sa telekomunikacijskim i naftnim poslovima u Siriji.
Jedan od vlasnika tajnih računa navodno je i proslavljeni argentinski fudbaler Lionel Mesi, koji trenutno igra za Barselonu, a pominje se i njegov otac Horže Horacio. Pod lupom istraživačkih novinara su i visoki funkcioneri Svjetske fudbalske asocijacije.
Nekoliko sati nakon prozivanja ruskog predsjednika, reagovao je i Dmitrij Peskov, Putinov portparol, rekavši da se radi o lažnim podacima s ciljem diskreditovanja ruskog predsjednika.
“Glavna meta dezinformacija je naš predsjednik, posebno imajući u vidu predstojeće parlamentarne izbore u septembru i dugoročnije gledano, predsjedničke izbore za dvije godine”, rekao je Peskov i negirao da je Putin umiješan u bilo kakve nedozvoljene radnje ili aktivnosti.
Zoran Pavlović, ekonomista iz Banjaluke, kaže da se ofšor kompanijama obično služe dvije grupe ljudi. Jedni su biznismeni koji firme registruju u ofšor zoni radi plaćanja manjih poreza, a drugi su političari i druge ličnosti koje ne mogu zvanično pokazati da posjeduju velika bogatstva. Ofšor kompanije su, kako je rekao, takođe veoma pogodne za plaćanje sumnjivih provizija prilikom obavljanja javnih radova.
Više vlada u svijetu je obećalo da će sarađivati sa organima koji sprovode istragu i najavilo da će istražiti da li je novac curio i iz njihovih zemalja.
Ranija iskustva
Kako je pokazalo iskustvo prilikom prošle velike objave ofšor zona prije tri godine, velike najave ne moraju značiti da će doći do konkretnih rezultata. Podsjećamo da je tada Blaž Zgaga, slovenački novinar u mreži ICIJ-a, obećao da će “vrlo skoro” biti objavljena konkretna imena vlasnika ofšor računa iz naše zemlje, ali se to nije desilo. Zgaga je juče bio nedostupan za komentar.
Nezavisne novine
