BANJALUKA, Negativni ekonomski trendovi koji su obilježili početak godine nastavljeni su i u drogom tromjesečju, a ekonomska kriza najveći danak uzima kroz smanjenje obima industrijske proizvodnje i izvoza i povećanje broja nezaposlenih.
U informaciji Direkcije za ekonomsko planiranje BiH o kretanju makroekonomskih pokazatelja za prvih pet mjeseci ove godine navedeno je da podaci iz realnog sektora za april i maj ukazuju ne samo na nastavak, nego i moguće intenziviranje pada potrošnje i investicija, kao ključnih generatora ekonomskog rasta.
Ukupna strana ulaganja u aprilu iznosila su 3,96 miliona, a u maju 50,02 miliona maraka. Negativni efekti pada investicija posebno su izraženi u građevinskom sektoru, koji je i u drugom tromjesečju zabilježio smanjenje obima građevinskih radova.
– Povećanje vrijednosti građevinskih radova u FBiH od 5,3 odsto iz prvog kvartala je za svega dva mjeseca pretvoreno u pad od 2,6 odsto. U isto vrijeme godišnji pad vrijednosti radova u RS od 14,3 odsto iz prvog kvartala dodatno je intenziviran u drugom tromjesečju, tako da je petomjesečni pad iznosio 18 odsto – navedeno je u informaciji Direkcije.
Industrijska proizvodnja u prvih pet mjeseci 2012. smanjena je za sedam odsto u odnosu na isti period prošle godine. U aprilu i maju je nastavljen trend slabljenja industrijske proizvodnje s početka godine.
– Glavni razlog smanjenja industrijske proizvodnje je slabljenje izvozne tražnje, što je dovelo do smanjenja izvoza. Smanjena tražnja na inostranim tržištima dovela je do pada proizvodnje u prerađivačkoj industriji od oko osam odsto u odnosu na isti period prošle godine – navodi se u informaciji.
Zbog manjeg izvoza došlo je do rasta trgovinskog deficita, koji je na kraju maja iznosio 2,9 milijardi maraka i u odnosu na prvih pet mjeseci prošle godine bio je veći za 300 miliona KM.
Tržište rada još karakteriše visoka nezaposlenost, a taj problem se produbljuje. Izuzetak je bio samo april, kada je, zahvaljujući angažovanju sezonaca, broj zaposlenih porastao u odnosu na mart. U informaciji Direkcije za ekonomsko planiranje BiH se navodi da su poslodavci najviše otkaza u aprilu ove godine, kao i prethodnih mjeseci, podijelili u građevinarstvu, ugostiteljstvu i trgovini.
Projekt-menadžer Sektora za makroekonomiju Spoljnotrgovinske komore BiH Igor Gavran istakao je dasu odavno ukazivali na loše ekonomske pokazatelje, ali da su ta upozorenja shvatana neozbiljno.
– Sada je očigledno da za ovakvo stanje u ekonomiji nije isključivi krivac snježno nevrijeme koje nas jepogodilo u februaru, a kojim su vlasti pravdale loše ekonomske pokazatelje u prvom kvartalu. Očiglednoje da se radi o negativnom trendu – rekao je Gavran.
Govoreći o povećanju trgovinskog deficita, Gavran je istakao da je tome skoro u potpunosti doprinio padizvoza struje i koksa.
Međutim, nije samo problem u tome. Struktura našeg izvoza inače je veoma nepovoljna i plašim se da bipad izvoza mogao biti još veći – kazao je Gavran.
On je istakao da ne očekuje procentualno veliki pad BDP-a na nivou BiH u ovom polugodištu, ali je naglasio da je i stagnacija jako opasna.
Predsjednik Savjeta izvoznika pri Privrednoj komori RS Predrag Zgonjanin rekao je da su brojna upozorenja privrednika ostala bez adekvatne reakcije vlasti i da zbog toga imamo ovako loše rezultate.
– Ogroman pad zabilježen je u prerađivačkoj industriji, jer su cijene berzanske robe znatno povećane. S druge strane broj proizvodnih preduzeća se konstantno smanjuje i logično je da imamo ovakav rezultat. Imamo ogroman trgovinski deficit, koji će se sigurno povećavati i u sljedećem periodu, ali o tome očigledno niko ne brine – naglasio je Zgonjanin.
On je istakao da u BiH raste samo broj zaposlenih u administraciji i njihove plate, dok preduzeća nestaju.
– Ove godine je zatvoreno oko 1.000 radnji. Iako se govori da je isto toliko i otvoreno, to ne predstavlja realan podatak, jer su one samo registrovane, a pitanje je koliko njih zaista radi i koliko će dugo raditi – kazao je Zgonjanin.
Iako je ocijenio da je ekonomska situacija stabilna, Senat RS je nedavno upozorio na rast nezaposlenosti i smanjenje industrijske proizvodnje. Vladi je naloženo da hitno iznađe mjere za podsticaj zapošljavanja, a prije nekoliko dana donesen je prijedlog da se svako novo radno mjesto u privredi stimuliše sa 3.500 do 5.000 maraka.
Pad depozita i deviznih rezervi
Problemi u privredi odrazili su se i na finansijski sektor. Depoziti u bankama smanjeni su u maju u odnosu na januar ove godine za 100 miliona na 1,3 milijarde maraka. Ukupne devizne rezerve istovremeno su smanjene za 5,9 odsto.
Region
I Evropska komisija je ocijenila da je od početka godine došlo do posustajanja privreda u zemljama zapadnog Balkana, što se pokazalo kroz pad njihovog BDP-a.
Komisija je procijenila da će u Srbiji tokom ove godine doći do poboljšanja privrednih aktivnosti, pa bi BDP trebalo da poraste za 0,3 odsto na godišnjem nivou. Jedino je za Hrvatsku predviđena recesija i pad BDP-a od 1,2 odsto u ovoj godini, dok za BiH nije data procjena. Glas Srpske