NJUJORK, Na Vol Stritu su u četvrtak cijene dionica potonule više od 1 odsto jer su ulagači, osim zbog trgovinskih napetosti i rasta kamata u SAD-u, zabrinuti zbog tenzija između SAD-a i Saudijske Arabije, ali i Evropske komisije i Italije.
Dow Jones skliznuo je 327 bodova ili 1,30 odsto, na 25.379 bodova, dok je S&P 500 potonuo 1,40 odsto, na 2768 bodova, a Nasdaq indeks 2,14 odsto, na 7485 bodova.
Među 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa najviše su juče pale, više od 2 odsto, cijene dionica u tehnološkom i potrošačkom sektoru, a samo su komunalni i nekretninski, koji se smatraju defanzivnima, izbjegli gubitke.
”Razlog su tome uobičajeni sumnjivci – trgovinski rat između SAD-a i Kine te rast kamata Feda”, kaže Brendan Ern, direktor u kompaniji “Personal Capital”.
Dan prije objavljen je zapisnik sa sjednice Feda u septembar, koji je pokazao da su lideri američke centralne banke suglasni po pitanju daljnjeg postepenog povećanja ključnih kamatnih stopa.
U septembru je Fed povećao te stope po treći put ove godine za 0,25 procentnih poena i signalizirao da se može očekivati daljnje povećanje kamata u decembru.
Povećanje kamata
Osim toga, Fed očekuje da će sljedeće godine trebati povećati kamate još u tri navrata, a potom još jednom u 2020. godini jer američka privreda snažno raste, što bi moglo da potakne jačanje inflacije.
Mogućnost agresivnog povećanja kamata Feda dodatno unosi nesigurnost na ionako nesigurno tržište zbog zabrinutosti ulagača u vezi trgovinskog rata između SAD-a i Kine te usporavanja rasta svjetske privrede.
Dodatno su toj nesigurnosti juče pridonijele tenzije između SAD-a i Saudijske Arabije zbog nestanka saudijskog novinara s američkim državljanstvom Džamala Kašogija.
Sumnja se da je taj kritičar saudijske vlasti ubijen, a ako se dokaže da su saudijske vlasti umiješane u to, Vašington bi mogao da nametne sankcije Saudijskoj Arabiji, što bi moglo da izazove pad izvoza nafte iz te zemlje i rast cijena energenata.
Pale i evropske burze
Uz to, Evropska komisija juče je upozorila Italiju kako njeni planovi o povećanju proračunskog deficita u sljedećim godinama predstavljaju “nezapamćeno” kršenje propise evrozone po pitanju proračuna.
Italijanska vlada planira proračunski deficit u sljedećoj godini od 2,4 odsto BDP-a, što je, doduše, manje od maksimalno dopuštenih 3 odsto, ali prijašnja vlada obećala je znatno smanjenje deficita kako bi se smanjio golemi javni dug koji doseže 130 odsto BDP-a.
I na evropskim berzama cijene akcija su juče pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,39 odsto, na 7026 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,07 odsto, na 11.589 bodova, a pariški CAC 0,55 odsto, na 5116 bodova. Index.hr