NJUJORK, Na svjetskim su berzama cijene akcija pale i prošle sedmice, drugu zaredom, jer se ulagači plaše da će Fed već naredne sedmice smanjiti podsticajne monetarne mjere koje su godinama podržavale rast cijena akcija.
Na Wall Streetu je Dow Jones pao 1,65 odsto, na 15.755 bodova, a za toliko je oslabio i S&P 500, zaronivši na 1.775 bodova. Nasdaq indeks pao je, 1,5 odsto, na 4.000 bodova.
Oštar pad cijena akcija uslijedio je nakon što su u utorak naveče republikanci i demokrati u Washingtonu postigli dogovor o saveznom proračunu za naredne dvije godine.
Time su nakon tri godine okončani oštri politički sukobi, koji su kulminirali u oktobru, kada je zbog nedostatka zakonske osnove za daljnje finansiranje obustavljen rad niza saveznih službi.
Kada su čelnici američke centralne banke krajem septembra odlučili zadržati vrlo labavu monetarnu politiku, kao jedan od razloga za to naveli su upravo nemogućnost dogovora o budžetu jer bi neizvjesnost oko finansiranja saveznih službi mogla naštetiti privredi.
„Dogovorom u Washingtonu postignuta je stabilnost na fiskalnoj strani, što otvara prostor Fedu za smanjenje monetarnih podsticajnih mjera u januaru ili martu. Ali, sve je raširenije mišljenje da će centralna banka taj potez povući već narene sedmice, kaže Quincy Krosby, analitičarka u kompaniji Prudential Financial.
U korist teze o smanjenju podsticajnih mjera Feda već u decembru govori i niz podataka koji ukazuju na jačanje američke privrede. Jer, što je rast privrede brži, to je manja vjerojatnost da će mu smanjenje podsticaja naštetiti.
Međutim, Fedovi programi kupovine državnih i hipotekarnih obveznica, vrijedni 85 milijardi dolara mjesečno, godinama su podržavali rast cijena akcija, pa se ulagači plaše da bi njihovim smanjenjem tržište izgubilo veliku podršku.
Posljednje saopštenje Feda u ovoj godini očekuje se 18. decembra, nakon dvodnevne sjednice čelnika centralne banke.
U strahu da će već naredne sedmicebiti smanjeni podsticaji, ulagači su odlučili povući zaradu s tržišta, ne želeći riskirati gubitak dosadašnjih prinosa, s obzirom da je od početka godine S&P 500 indeks porastao oko 25 odsto, što je njegov najveći godišnji skok u više od 10 godina.
„Ulagači žele zadržati dobit nakon snažnog rasta cijena od početka godine. Činjenica da se S&P 500 nije uspio zadržati iznad psihološki važnog nivoa od 1.800 bodova navela je mnoge da pritisnu tipku za prodaju“, kaže Michael James, direktor u kompaniji Wedbush Securities.
Na povlačenje ulagača ukazuje iznadprosječan obim trgovanja, kao i podatak da su ulagači iz američkih akcionarskih investicijskih fondova u proteklih sedam dana izvukli 6,5 milijardi dolara, što je najveći sedmični odljev u ovoj godini.
I na evropskim su berzama cijene akcija prošle sedmice pale. Londonski FTSE oslabio je 1,7 odsto, na 6.439 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 1,8 odsto, na 9.006 bodova, a pariški CAC 1,7 odsto, na 4.059 bodova.
Na Tokijskoj je berzi, Nikkei indeks prošle sedmice ojačao 0,7 odsto, na 15.403 boda. Hina