BANJALUKA, Dok mnogi poslodavci u RS, da bi izbjegli obavezu plaćanja porodiljskog odsustva, otpuštaju radnice koje ostanu u drugom stanju, postoje i oni koji raznim stimulacijama nastoje da žene u svom preduzeću podstaknu na majčinstvo. Primjer za to je i Zavod za izgradnju Banja Luka, gdje radnice koje su primljene na određeno vrijeme nakon što zatrudne bez dileme dobijaju stalni posao.
– S takvim ženama odmah zaključujemo ugovor na neodređeno vrijeme i redovno ispunjavamo sve zakonske obaveze prema njima nakon što odu na porodiljsko. Dok rade, nastojimo im izaći u susret tako što im dozvoljavamo da redovno odlaze na kontrole i preglede, da ukoliko se osjećaju loše ne dođu na posao ili da ne rade puno vrijeme. Jednostavno, brinemo o njima jer želimo da ih podstaknemo da rađaju djecu koja su najveće bogatstvo i naša budućnost – kaže Čedo Savić, direktor ZIBL.
ZIBL je, dodaje Savić, prije deset godina, od njegovog dolaska za prvog čovjeka preduzeća, počeo da vodi računa o svom kadru.
– Tada smo u ljetnom periodu angažovali studente, a one koji su se pokazali najboljim na kraju smo zaposlili za stalno. Vremenom se među nekim od njih rodila i ljubav, tako da danas u preduzeću imamo nekoliko bračnih parova koji su dobili djecu – priča Savić.
Savić smatra da je briga o potomstvu, bez kojeg nema budućnosti, odgovornost svakog preduzeća.
– Preduzeće koje nema humanu i socijalnu komponetnu, nema ni budućnosti. Za mene kao čovjeka i direktora je tužna vijest kad čujem da je neki poslodavac otpustio radnicu zbog toga što je ostala u blaženom stanju – smatra Savić.
Nažalost, poslodavci u RS na razne načine pokušavaju da izbjegnu plaćanje porodiljskog odsustva. Da bi se osigurali na vrijeme, radnice prijavljuju na određeno vrijeme, da im u slučaju trudnoće ugovor ne bi produžili, ili im nude sporazumni raskid ugovora, uz obećanje da će ih vratiti na posao nakon isteka porodiljskog.
Da bi primorao trudnicu da sama da otkaz, poslodavac u RS je optužuje za povredu radne dužnosti, krađu na primjer, dok ima i onih koji idu do te mjere da nakon što saznaju da im je radnica u drugom stanju, čak zatvaraju radnju da bi je ponovo otvorili pod drugim imenom.
Jagoda Zvonar, pravnica u Savezu sindikata RS koja se bavi ovim pitanjima, kaže da je često nemoćna da pomogne trudnicama, koje dobiju otkaz jer poslodavci koristeći rupe u zakonu, najčešće prolaze nekažnjeno.
– Nevena Poparić iz Banje Luke, imala je ugovor na određeno vrijeme koji nije bio u skladu sa Zakonom o radu RS, jer nisu bili precizirani uslovi pod kojim je sklopljen takav ugovor, i dobila je otkaz u samostalnoj trgovinskoj radnji “Aska” nakon što je ostala trudna. Isto se desilo i Danijeli Radanović iz Banje Luke, koju je otpusio vlasnik STR “Jagoda”. Ovakvih primjera je mnogo i u većini slučajeva poslodavci nisu snosili odgovornost – navodi Zvonarova.
U zadnje vrijeme, dodaje ona, sve je više slučajeva da poslodavci podnesu zahtjev da prestaju s radom. S tim danom zaključuje se radni odnos trudnici, koja nema mogućnosti da zaštiti svoja prava, jer pravni subjekat kod kojeg je radila više ne postoji.
– Ovo je na svojoj koži osjetila trudnica Maja Milaković, koja je radila u STR “Bravo” i koja je dobila otkaz, dok je poslodavac s druge strane izbjegao obaveze prema njoj i bez imalo griže savjesti pokrenuo drugu djelatnost – kaže Zvonarova.
Demograf Stevo Pašalić svako otpuštanje trudnice ocjenjuje kao antinatalitetnu mjeru koja negativno utiče na demografski razvoj Srpske.
– U situaciji kada je mortalitet veći od nataliteta u RS i kada imamo negativnu stopu prirodnog priraštaja, bilo kakvo onemogućavanje da se žena odluči za majčinstvo predstavlja ozbiljan udarac budućnosti našeg društva i nama kao naciji – upozorava Pašalić.
Prema njegovim riječima, u RS su prošle godine rođene 10.603 bebe, što je 400 beba više nego 1998. godine.
– Iz ovog ne možemo zaključiti da se povećava broj djece, ali podatak je svakako ohrabrujući, zato treba da idemo prema tome da popravljamo natalitetnu sliku, a ne da je uništavamo – kaže Pašalić.
On dodaje da je Vlada RS donijela brojne mjere koje imaju za cilj da se poveća natalitet u RS, ali da je potrebno mnogo više matreijalne podrške da bi se napravio ozbiljan pomak.
Stanje u praksi
Inspekciji rada i zaštite na radu RS radi zaštite svojih prava u toku prošle godine obratilo se oko 35 porodilja, koje su zaposlene u različitim djelatnostima. I u ovoj, 2010. godini inspekciji rada su se u više navrata obraćale trudnice koje su smatrale da im je poslodavac uskratio prava iz radnog odnosa.
– Najviše pritužbi trudnica odnosilo se na otkaz ugovora o radu, uskraćivanje prava na platu ili naknadu plate. Otkaz ugovora o radu u većini slučajeva bio je od strane poslodavaca koji se bave uslužnom djelatnošću kao što su ugostiteljstvo, trgovina, pekari, frizeri i slično – navodi Radmila Puzić, glavna republička inspektorka rada i zaštite na radu.
Slovo zakona
Ukoliko je radnica imala zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme u skladu s odredbama Zakonom o radu, istekom roka na koji je ugovor zaključen radnici prestaje radni odnos bez obzira na to što je trudna, a ukoliko je radnica s poslodavcem imala zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme poslodavac joj ne može otkazati ugovor o radu zbog ekonomskih i tehnoloških razloga. Za vrijeme korišćenja porodiljskog odsustva žena ima pravo na naknadu plate u iznosu prosječne plate koju je ostvarila u toku posljednja tri mjeseca prije početka porodiljskog odsustva i ta naknada treba da se usklađuje sa rastom plata u RS. Naknade plate ostvaruju se na teret Javnog fonda za dječju zaštitu Republike Srpske. Zakon o radu Republike Srpske propisuje kaznu u iznosu od dvije hiljade KM do 15.000 KM ako poslodavac ne omogući zaposlenoj ženi da koristi prava u vezi s trudnoćom, porođajem i materinstvom.Fokus
27 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Prvo treba “zakrpiti” sve rupe u Zakonu (kako kaže pavnica Saveza sindikata), zatim izmjeniti sporni član da radnica na određeno vrijeme NE MOŽE dobiti otkaz. U stvari svaka trudnica MORA dobijati minimalnu nadoknadu da li od države, da li od Fonda zdravstva, da li od poslodavca… i onda ne bi bilo problema i ljudi poput Čede Savića ne bi bili “heroji” i ponosili se da čine dobra djela, a u stvari samo troše tuđe tj. državne pare…
čisto sumnjam da je preko 1% ugovora o radu na određeno vrijeme zaključeno u skladu sa Zakonom o radu:
član 16.
Ugovor o radu na određeno vrijeme ne može se zaključiti na duži period od dvije godine.
Ugovor o radu na određeno vrijeme može se zaključiti u sljedećim slučajevima:
– izvršavanja posla koji traje do šest mjeseci;
– privremenog povećanja obima posla;
– zamjene odsutnog radnika do godinu dana;
– obavljanja posla čije je trajanje unaprijed određeno prirodom i vrstom posla.
Ugovor o radu zaključen suprotno odredbi stava 2. ovog člana smatra se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.
Radni odnos zasnovan na osnovu ugovora o radu na određeno vrijeme prestaje istekom roka određenog tim ugovorom, ako se radnik i poslodavac drugačije ne sporazumiju.
ja bih volio da shvatim koje “rupe” u Zakonu koriste poslodavci,a na koje se pozivaju u sindikatu i inspekciji??
Naš Zakonm o radu nije loš, već je njegovo nesprovođenje u praksi (čitaj: otvoreno kršenje od strane poslodavca) dovelo do sadašnje prakse. Jedino bi kaznene mjere mogle biti daleko rigoroznije.
Dovoljno je ovo: “Ugovor o radu zaključen suprotno odredbi stava 2. ovog člana smatra se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.”
Dakle, problem je što kontrolni organi tj. inspekcija, ne rade posao kako treba, a i sami radnici prilikom potpisivanja ugovora o radu ne gledaju šta potpisuju, niti su upoznati sa svojim pravima i obavezama.
Zatvaranje jedne radnje da bi se dao nekome otkaz, pa otvaranje druge gdje ćete zaposliti novu osobu se baš ne može nazvati rupom u zakonu, ali i ta vrsta “poslovanja” bi se mogla destimulisati. Odnosno, moguće je naći modalitet gdje bi država, Javni fond za dječiju zaštitu i poslodavac zajednički finansirali porodiljsko odsustvo, da trudnica ne dobije otkaz, ali i da poslodavac ne trpi veliku štetu.
upravo tako..tema je,u suštini,dosta slična problemu “prevarenih žiranata”..izgleda da su za sve krivi zakoni :-),a sigurno nije tako..nadležni ne znaju kako da održe “mir”,pa bolje da “trpi jedna trudnica”,nego da zbog nje jos dvoje dobije otkaz,na primjer..situaciju/život u kojoj bi “vuk bio sit,a ovce na broju”,Oni koji su za to odgovorni ne znaju sistemski urediti,i to je sve..
U ovoj priči ispade da je Čedo Savić dobrotvor, a kako i za šta ZIBL ostvaruje prihode nije rečeno u tekstu…
Generalno gledano, sistemska neuređenost je potrebna svima koji love u mutnom, a vlastodršcima pogotovo.
Primjera radi, natalitet se podržava samo deklarativno ali para nema, a za “ljepši izgled Banja Luke” nije nikakav problem izdvojiti dodatnih 200.000 KM za fontanu na kružnom toku.
Kako bezobrazno obmanjujući tekst!Republika Srpska je jedina “država” u okruženju,u Evropi koja ne nadoknadjuje buto iznose obaveza za porodilje.To znači da poslodavci iz svojih ličnih sredstava treba da finansiraju natalit!!!javni fond za dječiju zaštitu ima obavezu da nadoknadi samo neto iznos isplate,a to radi sa više od godinu dana zakašnjenja. 50% poreza i doprinosa treba da plaćaju poslodavci.I sada treba neko da ih proziva???
Sudija, oko ugovora na određeno i neodređeno, ima još jedna odredba zakona koja se mora imati u vidu :
Ako se radnik, nakon prekida rada zbog isteka roka iz ugovora o radu, više puta zapošljava kod istog poslodavca na osnovu ugovora o radu na određeno vrijeme, i na taj način ostvari 24 mjeseca rada u toku poslednje tri godine, smatraće se da je zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme.
član 18. ZOR
slažem se,naravno,ali je nisam navodio da ne bih “produbljivao temu” u samom startu..ukoliko bude “interesovanja” svakako da ja imam još štošta reći na ovu temu..ovo je bilo samo za početak 🙂
Ja se izvinjavam na ovim riječima ali samo pišete i trebunjate gluposti….
EVO VAM MOGA PRIMJERA:
Sa neodređenog ugovora sam dobila otkaz kao ekonomski i tehnološki višak, u drugom mjesecu trudnoće (ovdje je fino navedeno: ukoliko je radnica s poslodavcem imala zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme poslodavac joj ne može otkazati ugovor o radu zbog ekonomskih i tehnoloških razloga). Djevoka koja mi je dala otkaz (prije davanja otkaza radila je samo tri mjeseca u firmi) u narednom mjesecu je imala odmah veću platu za 150 KM (sa 700 KM na 850 KM), dok sam ja imala 500 KM, bez obzira na diplomu. Međutim kada sam se obratila Dobojskom advokatu Saveza sindikata RS on mi je rekao da imam pravo da podnesem tužbu protiv poslodavca (Vlasnika INTERPROMA-INTERGRAFA Derventa, Drage Kneževića)i da ponovo dođem za sedam dana kako bi on sastavio zahtjev kao opomenu za predtužbu. Nakon sedam dana druga priča, SADA ČITAJTE DOBRO: JA NEMAM NIKAKVO PRAVO, JA SAM KRIVA ŠTO SAM DOBILA OTKAZ I PO NJEGOVIM RIJEČIMA JA POSLODAVCU ISPADNEM DUŽNA. ON NEMA KADA DA SE BAVI MOJIM SLUČAJEM, JER MORA DA STIGNE NA BROJNA PUTOVANJA PO SVIJETU, KOJE MU NAROD, ZA KOJI ON NEMA VREMENA, IZ SVOG DŽEPA PLAĆA.NARAVNO SVAKU SEDMICU BI MORALA DA SIPAM SVE SKUPLJE I SKUPLJE GORIVO I DOLAZIM U DOBOJ KAKO BI POTPISALA NEKAKVE PAPIRE OD KOJIH, KAKO ON KAŽE, NE BI IMALA NIKAKVE KORISTI, JER DOTIČNOM ADVOKATU SE NEDA DOLAZITI ZBOG MENE U DERVENTU…
Na osnovu ovoga vidite da sve što ste napisali nema veze nikakve sa zakonom već sa dubinom džepa, jer kao što je očigledno dotični advokat je potplaćen od strane Drage Kneževića…
A to što Ja i moj muž moramo sa 500 KM da hranimo dijete koje se uskoro treba roditi, kiriju stana, struju, vodu, ostale potrepštine kojke su sve skuplje i skuplje, kredit i hranu, to dotičnog advokata, inspekciju i takvih njemu slični koji sjede u foteljama naše države uopšte ne zanima…
Sada mi tako pametni recite o kakovom vi ZAKONU pričate jer ja ga još do sada nisam srela, ne znam gdje ga vi nađete…
@sanja
meni se ne moraš izvinjavati,jer ja u najboljoj namjeri pokušavam objelodaniti “slovo zakona” na temama za koje mislim da su aktuelne,a na kojima to mogu uraditi koliko toliko relevantno..za razliku od administratora ovog portala,ili novinara fokusa,koji su ispod naslova “Slovo zakona” ukratko opisali i “tvoju situaciju” kao pravno neutemeljnu,ja ti u narednim redovima šaljem poglavlje ZoR-a – “Posebna zaštita žene i materinstva” (član 76.-85.) da i sama vidiš kako to izgleda u zakonu..ostavljam prostora da nisam ovom pitanju posvetio dužnu pažnju,pa bih volio da mi veći znalac citira to Slovo zakona gdje piše da se ugovor o radu na neodređeno vrijeme ne može raskinuti zbog ekonomskih,organizacionih i tehnoloških razloga (naravno,mislim na trudnice/majke)..pravi problem našeg “novinarstva” (pa i ovog portala) jeste što se neznanje plasira vrlo,vrlo hladno,i vrlo je teško sve krive drine ispraviti..s tim u vezi,ja mislim da Oni samo pišu i trabunjaju gluposti dovodeći,na žalost,neuke ljude u neugodnije situacije od onih u koje ih je život/sistem doveo svojom glupošću/tromošću..znam da mi je lakše o ovom pisati nego tebi,jer me se ne tiče,pa bih volio da i ti shvatiš da ja ovo radim ne da bih se sa tobom,ili bilo kim,ubjeđivao u to ko je u pravu a ko ne,nego da bih ti koliko-toliko približio tvoju situaciju jer mi se čini da i gubitak neutemeljene nade može djelovati poražavajuće kao i sama neugodnost otkaza..ukoliko budeš imala dodatnih pitanja ja sam ti na raspolaganju,a ako budeš htjela kritikovati za to ti ja ne trebam 🙂
evo zakona:
3. Posebna zaštita žene i materinstva
Član 76.
Žena ne može biti raspoređena na rad u podzemnim dijelovima rudnika, osim u slučaju ako je zaposlena na rukovodećem radnom mjestu koje ne zahtijeva fizički rad ili u službama zdravstvene i socijalne zaštite. Od ove zabrane izuzimaju se i slučajevi kad zaposlena žena mora povremeno boraviti u podzemnim dijelovima rudnika radi stručne obuke i osposobljavanja ili kada treba obaviti određeni posao koji ne zahtijeva fizički rad.
Član 77.
Poslodavac ne može odbiti da primi u radni odnos ženu zbog toga što je trudna, niti joj može otkazati ugovor o radu zbog trudnoće ili zbog toga što žena koristi porodiljsko odsustvo.
Član 78.
Na osnovu nalaza i preporuke nadležnog doktora medicine, žena za vrijeme trudnoće i dok doji dijete može biti privremeno raspoređena na druge poslove ako je to u interesu očuvanja njenog zdravlja ili zdravlja djeteta.
Ako poslodavac nije u mogućnosti da ženi obezbijedi raspored na drugi posao u smislu stava 1. ovog člana, žena ima pravo na odsustvo s rada, uz naknadu plate, u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Ova naknada ne može biti manja od naknade koju bi žena ostvarivala da je ostala na svom radnom mjestu.
Ženu za vrijeme trudnoće i majku djeteta do dvije godine starosti poslodavac može rasporediti na rad u drugo mjesto rada samo uz njen pristanak.
Član 79.
Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta žena ima pravo na porodiljsko odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno, a za blizance i svako treće i naredno dijete, u trajanju od 18 mjeseci neprekidno.
Na osnovu zahtjeva žene i preporuke ovlašćenog doktora medicine, žena može otpočeti sa korišćenjem porodiljskog odsustva 28 dana prije dana porođaja.
Roditelji djeteta mogu se sporazumjeti da odsustvo iz stava 1. ovog člana, nakon isteka 60 dana od dana rođenja djeteta, umjesto majke nastavi da koristi otac djeteta.
Član 80.
Žena može, na sopstveni zahtjev, otpočeti s radom i prije isteka porodiljskog odsustva iz člana 79. stav 1. ovog zakona, ali ne prije nego što protekne 60 dana od dana porođaja.
Ako žena otpočne s radom prije isteka vremena porodiljskog odsustva iz člana 79. stav 1. ovog zakona, ima pravo da za vrijeme radnog dana, pored dnevnog odmora, koristi još i 60 minuta odsustva s rada radi dojenja djeteta.
Ako žena rodi mrtvo dijete, ili ako dijete umre prije isteka porodiljskog odsustva, žena ima pravo na porodiljsko odsustvo onoliko vremena koliko je, po ocjeni ovlašćenog doktora medicine, potrebno da se žena oporavi od porođaja i psihičkog stanja izazvanog gubitkom djeteta, a najmanje 45 dana od dana porođaja, odnosno od dana gubitka djeteta.
Član 81.
Ako majka djeteta umre ili napusti dijete, ili iz drugih opravdanih razloga nije u stanju da se brine o djetetu i da ga njeguje, pravo na odsustvo u trajanju iz člana 79. ovog zakona ima zaposleni otac ili usvojilac djeteta, kao i drugo lice kome je nadležni organ starateljstva povjerio dijete na njegu i staranje.
Član 82.
Nakon isteka porodiljskog odsustva, jedan od zaposlenih roditelja ima pravo da radi sa polovinom punog radnog vremena za vrijeme dok dijete ne navrši dvije godine života, ukoliko je djetetu, prema nalazu ovlašćenog doktora medicine, potrebna pojačana njega.
Ako su roditelji djeteta umrli, ili su dijete napustili, ili su nepoznati, ili se iz drugih opravdanih razloga ne mogu starati o djetetu, pravo na rad sa polovinom radnog vremena u trajanju iz stava 1. ovog člana ima zaposleni usvojilac djeteta ili lice kome je nadležni organ starateljstva povjerio dijete na staranje i njegu.
Član 83.
Jedan od roditelja djeteta sa psihofizičkim smetnjama u razvoju, koje nije smješteno u odgovarajuću zdravstvenu ili socijalnu ustanovu, ima pravo da radi s polovinom punog radnog vremena iz člana 40. stav 1. ovog zakona, sa pravom na naknadu plate za drugu polovinu punog radnog vremena. O trajanju, odnosno početku i prestanku korišćenja ovog prava odlučuje ovlašćena zdravstvena ustanova, vodeći računa o potrebama djeteta za pojačanom roditeljskom njegom i staranjem.
Naknadu plate roditelju djeteta iz stava 1. ovog člana obezbjeđuje Fond za dječiju zaštitu Republike Srpske.
Roditelju djeteta iz stava 1. ovog člana ne može se, bez njegove saglasnosti, odrediti da radi prekovremeno ili noću, niti mu se, bez njegovog pristanka, može promijeniti mjesto rada.
Član 84.
Za vrijeme korišćenja porodiljskog odsustva žena ima pravo na naknadu plate u visini prosječne plate koju je ostvarila u toku posljednja tri mjeseca prije otpočinjanja porodiljskog odsustva. Naknada se mjesečno usklađuje sa rastom prosječnih plata u Republici.
Ako žena nije ostvarila platu za svih posljednjih šest mjeseci, naknada plate iznosi u visini plate koja joj pripada u skladu s kolektivnim ugovorom u mjesecu koji prethodi mjesecu otpočinjanja porodiljskog odsustva.
Odredbe st. 1. i 2. ovog člana shodno se primjenjuju i na druga lica koja, u skladu sa ovim zakonom, imaju pravo na naknadu plate za vrijeme odsustvovanja s posla zbog njege i staranja o djetetu.
Naknada plate iz stava 1. ovog člana ostvaruje se na teret Javnog fonda za dječiju zaštitu Republike Srpske.
Član 85.
Odredbe člana 84. ovog zakona shodno će se primijeniti i kod utvrđivanja visine i načina ostvarivanja naknade plate za vrijeme rada sa polovinom punog radnog vremena iz člana 82. ovog zakona od strane majke djeteta ili drugih lica koja, u smislu ovog zakona, imaju pravo na skraćeno radno vrijeme radi njege i staranja o djetetu, za onaj dio punog radnog vremena u koje korisnik prava nije radio.
Sanja, potpuno si u pravu, taj pravnik iz Saveza sindikata te dovodi u zabludu.
@sudija : član 132 ZOR :
“Poslodavac ne može radniku da otkaže ugovor o radu u smislu člana 126. stav 1. tačka 2. za vrijeme trudnoće, porodiljskog odsustva, roditeljskog odsustva i skraćenog rada radi njege djeteta.”
a član 126. stav 1. tačka 2. glasi :
“2. ako se iz ekonomskih, organizacionih i tehnoloških razloga ukaže potreba za prestankom rada radnika”
b191.
hvala ti..i to je zor..
sanja,ne znam kada se sve to dešavalo,niti kakav ti je poslodavac (da li je dobro preduzeće,ili je neki “leteći”),ali nemoj odustati od tužbe..sud će,siguran sam 100%,i to u nekoliko mjeseci riješiti tvoj slučaj i obavezati ga da te vrati na posao,isplati sve plate,kamate,sudsko-advokatske troškove…
sudija moze li se na bolovanju dobiti otkaz??
mila,Vaše pitanje je poprilično široko postavljeno..sigurno da može,npr ukoliko ste učinili težu povredu radne obaveze poslodavac svakako može da sprovede postupak te da vam da otkaz bez obzira što ste u tom trenutku na bolovanju..
post br 11. reguliše izuzetke od “jednog pravila”,a sam poslodavac može da vam da otkaz uz ispunjenje određenih uslova…ukoliko možete na neki način konkretizovati situaciju,ja se mogu potruditi da shvatim o čemu se radi,te da shodno “situaciji” konkretnije odgovorim na Vaše inicijalno pitanje..
@Sanja
Kako se zove advokat u dobojskom Savezu sindikata, koji ti nije pomogao. Protiv njega se treba boriti. On prima platu da bi Vas štitio. Njega treba javno kritikovati, pa će se on bolje truditi….
Sanjin “slučaj” je tipičan primjer da mi nemamo ni državu, ni sindikat, ni pravdu. Jedino imamo pravo, tj slovo na papiru. Još malo pa ćemo se pretvoriti u sudsku državu kao što je USA gdje sudovi rješavaju skoro sve.
Žalosno je da neko ko je u situaciji da sutra postane roditelj umjesto da se tome raduje, treba da se povlači po sudovima, inspekcijama i advokatima da bi ostvarila svoje očigledno zakonsko pravo. A ako nemate novca za cijeli postupak, onda ste vi gubitnik u startu, džaba vam i zakon i pravo…
Zar je sud jedina instanca u ovoj državi koja Sanji i njoj sličnima može omogućiti uživanje prava? A svi znamo da nam se na sam pomen suda prevrće stomak, što zbog za građane komplikovanih pravnih zavrlzlama, dugih procesa, korumpiranosti…
Predlažem Sanji da se obrati Republičkoj inspekciji rada, ona ima na desetine sličnih slučajeva i njena rješenja su za poslodavce obavezujuća. Mislim da je to brži i jednostavniji put za ostvarivanje prava nego tužba i sud. Sudija, jesam li u pravu?
@16.
nije da nisi u pravu,ali nije ni tačno da je obraćanje inspekciji rada i sudu jedno te isto (ili tako nešto)..ja bih se svakako obratio prvo sudu,a onda insprektoru,shodno članu 120.ZoR-a:
“Član 120.
Nezavisno od postupka za zaštitu prava koji je pokrenuo kod poslodavca, nadležnog suda ili pred arbitražom, radnik može tražiti zaštitu prava kod nadležnog inspektora rada.
Ako je radnik pokrenuo postupak za zaštitu prava kod nadležnog suda, inspektor rada može obustaviti od izvršenja akt ili radnju poslodavca dok sud ne donese konačnu odluku o spornom pitanju.
Radnik se može obratiti inspektoru rada radi zaštite prava u roku od tri mjeseca od dana saznanja za učinjenu povredu, a najdalje u roku od šest mjeseci od dana učinjene povrede.”
ali poenta jeste da rokovi teku,a oni su mahom prekluzivni (ako ih propustiš gubiš pravo),pa s tim u vezi sugerišem Sanji da obrati pažnju na rokove,te da ne odustaje jer će na koncu sigurno dobiti..to jeste dobrim dijelom naporan posao (naročito za nju,trenutno) ali vrijedi..dovoljno je pronaći advokata koji vjeruje u uspjeh postupka i koji će je zastupati bez velikih troškova (u samom startu),a konačnu naplatu da izvrši od preduzeća u kojem je dobila otkaz….
Za tužbu trebaju pare, gosp. Sudija…A dotični preduzetnik voli da igra prljavo i kao svi slični njemu na kraju će on da istjera svoje…nadam se da si upoznat sa situacijom u našoj zemlji…
Pare, laži i moć u ovoj zemlji čine čuda, a mi običan narod nememo svoja prava kao što mi je to jasno stavio do znanja advokat iz Dobojskog Saveza sindikata (čovjek se prodaio za sitne pare). Pa se pitam za šta on prima platu, za sjedenje u kancelariji i putovanjima po svijetu na nekakve kongrese i skupove na kojima spava, jer očigledno nije naučio ništa.
Sudija ti da si u mojoj situaciji imao bi ti drugu, ali sasvim drugu priču, jer kada je platio dotičnom advokatu iz Dobojske regije zašto ne mi malo mahnuo kojom sitnom parom našoj Derventskoj inspekciji rada, ljudi se danas prodaju i za sitnije pare…
Ja sudija ništa loše ne kažem, ali gdje god sam se obratila za pomoć nekulturno su mi zatvorili vrata pred nosom, sve državne institucije i njihovi zaposlenici koji imaju plate po 1000-1500 KM, sjede u foteljama i imaju osnovnu ili srednju školu. Tako je kod nas u Derventi.
Ti sudija predloži šta ja dalje da radim, kome da se obratima, jer vidiš kakava je situacija u našem gradu. Vremena za podnošenja tužbe imam još pola godine, jer sam otkaz dobila 06.11.2009. godine???
Ja vas molim za pomoć, jer ni ja ne želim da ostane na ovome, a više ne znam ni kome da se obratim, a da znam da neće pasti pod uticaj malo para…
Tužba po osnovu radnog spora je oslobođena takse, e sad ti ostaje da nađeš korektnog advokata, narvno koji nije iz Dervevte.
@18. sanja
ostavi mi nekoliko dana,a dobro/brže bi bilo da mi ostaviš i kontakt e-mail,a ja ću odvojiti vremena da ti pomognem i savjetom,i akcijom ako bude trebalo..na žalost,na sudu te ne mogu zastupati jer nisam advokat,pa nemam pravo,ali sve drugo mogu..i hoću..
sudija ostavi mi ti svoj e-mail pa ti ja preko njega pošaljem svoju e-mail adresu…nadam se da će pravda izaći na vidjelo…
Sudija vidim da se ne javljaš….to je još jedan primjer da niko ne želi da pomogne, kome god da se čovek obrati…
ja nisam taj primjer..iskreno,mislio sam da sam ti javio šta mislim o tvom prijedlogu (post 21) ali sad vidim da nisam..nije mi tvoj prijedlog prihvatljiv iz razloga što nemam mail nalog za “ovakve stvari”,pa sam iz tog razloga i predložio post br 20..
[email protected]
Znači ništa…hvala na ničemu…
kako ništa, posalo sam ti mail:
Sent: Monday, June 14, 2010 11:39:26 AM
To: [email protected]
nije moguće da ništa nisi dobila, još se pitam što se ne javljaš…
ija sam samo jos jedan tuzni primjer borbe trudnica-poslodavac!od juna sam na bolovanju,cuvanje trudnoce,i od tada nisan primila ni jednu platu<obratila sam se isp.rada gdje mi je insp.otvoreno rekao da moj gazda nije,niti ce ikad da mi isplati plate!podnijeli su poreskoj za blokiranje racuna,i ja sad cekam sta dalje,ali imam osjecaj da cu godine provesti na sudu,i ne rijesiti nista,jer je u ovoj drzavi svaki i najmanji cata korumpiran,a para za advokate naravno nemam!obijam vrata raznih ustanova,ali svugdje isti odgovori,dugogodisnji sudski spor,i pitanje ishoda!zalosno,ali se nadam da ce bar nasoj djeci doci neko bolje vrijeme!zalosno!!!!