BEOGRAD, Vlada Srbije je svjesna da dosta poslodavaca izbjegava plaćanje doprinosa i poreza na zarade i zato ćemo u naredne dvije sedmice izmjeniti zakonsku regulativu. Sankcije će ubuduće biti oštre i efikasne i više niko neće moći da uplati samo neto zaradu a da ne uplati i bruto iznos, znači sve doprinose i poreze, kaže Dušan Nikezić, državni sekretar u Ministarstvu finansija.
A šta će biti sa rokovima plaćanja države?
– Ministarstvo finansija i Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja će zajednički predložiti sistemsko rješenje, rokovi će biti skraćeni i država će obezbjediti sredstva da se obaveze redovno izmiruju. Isto će važiti i za lokalni nivo vlasti.
Je li posao s rebalansom gotov?
– Jedan od uslova za novi aranžman sa MMF-om je i dostavljanje rebalansa budžeta za 2011. godinu Skupštini Srbije. To će biti urađeno i u tom smislu planiramo da Vlada na sjednici u četvrtak usvoji rebalans. Osim ušteda, u skladu sa zakonom, dogovorom i mogućnostima, rebalansom su uvećani izdaci za penzije, zarade i socijalna davanja, i to za iznos od 17,2 milijarde dinara, što pokazuje punu socijalnu odgovornost Vlade u ispunjavanju preuzetih obaveza. U toku su posljednja usaglašavanja, tako da će bord direktora MMF-a 28. septembra moći da donese pozitivnu odluku.
Dobro, na kojim pozicijama se štedi?
– Smanjićemo rashode na više pozicija, a tri glavne stavke su nabavka robe i usluga (tri milijarde dinara manje), kapitalni rashodi, ali tako da neće biti ukinuta nijedna investicija, već će se bolje planirati dinamika plaćanja, što znači da će neka plaćanja biti obavljena 2012. godine (šest milijardi dinara).
Treća velika pozicija su rashodi za kamate (tri milijarde) koji će biti manji od plana. Takođe će i transferi ostalim nivoima vlasti biti nešto niži, subvencije će biti manje. Kada se sve sabere, rebalansom ćemo ostvariti uštede koje su dogovorene s misijom MMF-a.
Dakle, kapitalne investicije neće trpjeti?
– Ne, sigurno neće jer su infrastrukturni projekti ključni pokretač privredne aktivnosti, što je i potvrđeno kroz velike infrastrukturne projekte koje je inicirala i realizovala ova vlada. Bilo bi kontraproduktivno da ih ukidamo u uslovima kada se Vlada zalaže za privredni rast koji treba da omogući veću zaposlenost i bolji standard. U tom smislu, vjerujemo i da će se u Srbiji dogodine živjeti bolje nego ove godine.
Budžet za 2012. je takođe obaveza prema MMF-u…
– S MMF-om smo odredili okvire za povećanje prihoda i smanjenje rashoda, a u novembru kada ponovo budu došli, razgovaraćemo detaljnije. Grubo sagledavajući sve, imamo nedostatak sredstava od oko 800 miliona evra, ali ćemo ih nadomjestiti prije svega kroz manje troškove. Mi od 2008. svake godine kao država smanjujemo javnu potrošnju prema BDP i taj pad se kreće između jedan i dva odsto.
A javne nabavke?
– I u tom segmentu planiramo ozbiljne promjene. Usvojena je strategija javnih nabavki, a u narednih deset dana biće formirana radna grupa koja će pripremiti izmjenu zakona radi povećanja efikasnosti, štednje i bolje kontrole. Doći će brzo i do veće centralizacije javnih nabavki kako bi se obezbjedili otvorenost postupka i znatne uštede.
Hoće li dogodine subvencije privredi biti ukinute?
– Ne, subvencije ne mogu biti ukinute i one svuda postoje, pogotovo u periodima krize ili neposredno poslije krize. Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja će uraditi program subvencija za narednu godinu u skladu s potrebama i našim mogućnostima. Subvencije jesu podsticaj za jačanje privredne aktivnosti i one su nam i dalje neophodne.
Uostalom, očekujemo povećanje privredne aktivnosti u narednoj godini za tri odsto, a za sada ne bilježimo značajnije znake recesije. Želio bih da naglasim da sada ostvarujemo istorijski najveći nivo izvoza u Srbiji koji je za oko 15 odsto viši nego u pretkriznoj 2008. godini, dok je uvoz niži za više od 10 odsto.
Prihodi države se u najvećoj mjeri zasnivaju na porezima, hoće li tu biti nekih promjena?
– Ne planiramo da u narednoj godini povećavamo PDV. Sadašnje projekcije ne podrazumijevaju ni smanjenje poreza i doprinosa na zarade, ali je ta mogućnost otvorena. Naš interes je da stalno unapređujemo poreski sistem.
Ne zadužujemo buduće generacije
Trenutno ne postoji nijedan indikator koji bi nam ukazao da smo kao država prezaduženi. Ova vlada je za razliku od svih prethodnih usvojila Zakon o budžetskom sistemu kojim je uvela fiskalna pravila i formirala Fiskalni savet. Ograničili smo nivo deficita i nivo javnog duga, što su sa stanovišta makroekonomske stabilnosti dva ključna parametra. Ova vlada neće preći 45 odsto odnosa duga prema BDP. Prodaja trezorskih zapisa se uklapa u date okvire, kaže Nikezić. Blic
