BANJALUKA – Otvaranje kompanije na području BiH košta 11 puta više nego u Srbiji i Crnoj Gori, a potrebno je i daleko više papirologije i vremena da bi se otpočelo poslovanje u odnosu na region, kao i pojedine zemlje Evropske unije.
Pokazao je ovo izvještaj “Analiza barijera razvoja preduzetništva u BiH”, objavljen u okviru projekta Boljom upravom do bržeg ekonomskog rasta, koji podržava vlada Norveške, a sprovodi Razvojni program UNDP.
Tako troškovi osnivanja kompanije, kako pokazuje ova analiza, u BiH iznose 2.300 maraka, dok su u Srbiji 200, a u Crnoj Gori 180 maraka.
I lista procedura koje su potrebne za osnivanje kompanija kod nas je dosta duža nego u regionu pa ih je tako u BiH ukupno 11, u Srbiji sedam, Crnoj Gori osam, a tek tri procedure na području Slovenije.
Gubimo trku izgleda i sa vremenom, što potvrđuje podatak da je u poslovnom ambijentu BiH minimalno dva mjeseca potrebno za osnivanje kompanije, a u Srbiji tek sedam dana, u Sloveniji osam, Crnoj Gori 12 dana i u Austriji 22 dana.
„BiH je zemlja pred kojom se nalazi zadatak kreiranja boljeg poslovnog ambijenta s ciljem povećanja broja, kako domaćih tako i inostranih kompanija. To za sobom povlači čitav set preduslova, od kojih je najvažniji izmjena zakonodavnog okvira“, navedeno je u ovom izvještaju.
Procedure za osnivanje kompanije opterećene su, kako je istaknuto, jakom administarcijom i nedostatkom informisanosti.
„Neophodne su mjere koje bi rasteretile postojeću administraciju, da bi se, na primjer, stvorila mogućnost onlajn registracije poslovanja, što bi skratilo i vrijeme i papirologiju za osnivanje. Na prvom mjestu potrebno je i uvezivanje institucija u centralni registar, kao i digitalizacija arhivske građe. Osim toga BiH nedostaje kreiranje kulture izdvajanja za preduzetništvo, kao i korekcija zakona o doprinosima“, neka su od mišljenja i preporuka stručnjaka UNDP u BiH, koji su radili ovu analizu.
Kao jedan od problema na koji je ukazano, a koji se javlja ne samo prilikom registracije, već i tokom samog poslovanja, evidentirana je nedovoljna informisanost u pogledu zakonskih procedura, kao i njenih eventualnih izmjena.
„Ispitani preduzetnici, iako se oslanjaju na znanje računovodstvenih agencija, vrlo često ne mogu dobiti neophodne informacije ili dobiju pogrešne. Zato zakonodavna vlast u BiH mora povećati vidljivost tih podataka kroz kreiranje i implementaciju centralizovanog sistema informacija, kao sistema koji bi na jednom mjestu – onlajn prikupljao i informisao sve preduzetnike“, istaknuto je u ovoj analizi.
Član Udruženja ekonomista RS SWOT Marko Đogo kaže da je u BiH mnogo komplikovano pokrenuti sopstveni biznis i kompaniju.
„Priča o jednošalterskom sistemu jednostavno ne “pije vode”. To u praksi nije zaživjelo i zaista je teško pokrenuti biznis u BiH, a još teže ga je kasnije održati“, istakao je Đogo.
Prema njegovim riječima, reforme u BiH već duže vrijeme stagniraju, dok je Srbija, na primjer, napravila ogroman pomak naprijed.
„BiH i dalje ostaje jedna od zadnjih zemalja u Evropi koja sa nekim bazičnim reformama kasni desetak godina“, smatra Đogo i dodaje da imamo preveliku javnu administraciju, koja opterećuje poslovnu zajednicu i da bi to pitanje trebalo riješiti, ukoliko želimo strane investitore. Glas Srpske
