BANJALUKA, Tržište kapitala u BiH i u ovoj godini broji deprimirajuće mjesece pritisnuto sve manjom tražnjom, koja diktira nastavak pada cijena akcija, koji je ušao i u četvrtu godinu.
Bh. berze, koje su lani jedine u regionu investitorima u akcije prosječno donosile gubitak, nastavak pada likvidnosti bilježe i u prvih šest mjeseci 2010. godine.
Prosječna vrijednost akcija najlikvidnijih kompanija na Banjalučkoj berzi, izražena kroz indeks BIRS, u prvom polugodištu je pala za 16,9 odsto, spustivši se prvi put ispod 900 poena. Vrhunac očaja zabilježen je upravo ovog mjeseca kada je glavni indeks tržišta kapitala RS zaronio do rekordno niskih 815 poena.
Sarajevska berza, koja takođe proživljava “crne dane”, bilježi, ipak, nešto blaža silazna kretanja. Ključni indeks federalnog tržišta kapitala SASX-10 u periodu januar – jun srozao se za 11,4 odsto, po čemu se nalazi u regionalnoj sredini.
Stevo Radić, direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima “Invest nova” iz Bijeljine, kaže da su “crveni” indeksi kreirani sve manjom tražnjom za akcijama, što je, ukazuje, diktirano prije svega globalnim finansijskim previranjima.
“Nedostatak tražnje je ključni problem. Strani ulagači su se mahom povukli sa našeg tržišta, dok su se domaći institucionalni investitori u ranijem periodu preinvestirali i ostali bez novca. Sada kada su cijene na ovako niskom nivou svi, ako baš nisu prinuđeni, izbjegavaju izlazak i realizovanje velikih gubitaka”, istakao je Radić.
On kaže da jedinu svijetlu iskru u mraku predstavljaju dužničke hartije od vrijednosti, navodeći da je Vlada RS nedavno izdala i četvrtu emisiju obveznica po osnovu ratne štete, dok opštine sve češće preko obveznica nastoje finansirati svoje projekte.
I ostale berze na prostoru bivše Jugoslavije, koje je u 2009. dohvatio dašak optimizma, ove godine je ponovo zahvatila oseka interesa investitora u hartije od vrijednosti. U prvom polugodištu najveći pad cijene akcija bilježi crnogorska Montenegro berza, čiji je glavni indeks aterirao za čak 24,9 odsto. Po pesmizimu je slijede Banjalučka berza, zatim ljubljanski indeks LJSEX sa padom za 14 odsto, makedonski MBI-10 sa 11,9 odsto, podgorički NEX20 sa 10,5 odsto i zagrebački Crobex sa minusom od 7,4 odsto. Najmanji ovogodišnji pad zabilježen je na Beogradskoj berzi čiji je indeks Belex-15 oboren za “svega” 4,4 odsto.
Atraktivne slovenačke obveznice
Domaći institucionalni investitori sve se više okreću inostranim destinacijama koje donose solidne prinose pogotovo nakon što su pojedine države EU, koje imaju problema s manjkom budžetskog priliva, emitovale obveznice.
“Interesantni su blagajnički zapisi evropskih banaka i obveznice Slovenije, dok su dužničke hartije Grčke isuviše rizične, jer se radi o prezaduženoj zemlji koja ne može servisirati ni svoje tekuće obaveze”, ocjenjuje Stevo Radić.
Glavni indeksi regionalnih berzi
-24,9% MOSTE (Montenegro berza)
-16,9% BIRS (Banjalučka berza)
-14,0% LJSEX (Ljubljanska berza)
-11,9% MBI-10 (Makedonska berza)
-11,4% SASX-10 (Sarejevska berza)
-10,5% NEX20 (Podgorička berza)
-7,4% CROBEX (Zagrebačka berza)
-4,4% BELEX (Beogradska berza) Nezavisne novine
Oseka na berzama sve intenzivnija
39 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Ušla voda u uši.
BIRS je za 3 godine pao sa 5200 na 815 ili za oko 85%, sto je puno vise u odnou na berze u regiji. Trgovanje je potpuno zamrlo.
Fond PIO i IRBRS kao institucionalni investitiori ne koriste ovu situaciju vec i one akcije kojima upravljaju prakticno poklanjaju vecinskim vlasnicima firmi koji izvlace dobit, rasprodaaju imovinu i prenose poslovanje na njihove povezane firme.
Tuzno.
BLSE na aparatima odrzavaju obveznice, koje su olicenje prevare onih kojima drzava duguje. Kada se i ova prevara zavrsi zavrsice i BLSE. Zao mi je samo sto je tako dobro organizovana institucija kao BLSE postala taoc nasih vlastodrzaca, regulatora i nikogovica.
Sta i ovaj Radic tupi demagogiju, od svih ulaganja u obveznice u visini od 1 mil KM, 600 000 KM je ulozio u slovenacke obveznice koje je kupovao po oko 50% nominale, a zna vrlo dobro koliko su nase obveznice jeftinije, al’ hajd gazda je slovenac, pa sta ce…
Pardon: slovenacke je kupovao po 91% nominale i potrosio 600 hiljada KM, a obveznice ratne stete po 31% nominale u vrijednosti 18 000 KM.
Stevo, stevo, sram te bilo
sada je cijena ABVIP oko 57% nominale i nisu drzavne obveznice, vec obveznice banke Abanke VIP-a. Jos jednom bravo stevo.
Interesantno je kako se i Stevo poziva na globalna finansijska previranja, a onda umjesto da ulaže u HOV na BLSE, kupuje slovenačke koje nose nekoliko puta manji prinos od naših dužničkih HOV. I kako on da privuče strane investitore kad i sam iznosi novac odavde??
A neka se zapita zašto je 9% emisije D štete “skinuto” za svega 7 dana trgovanja.
To su ti nasi veliki invest manageri kojima KHoV uredno daje licence i produzava dozvole za rad.
Plivaju djecaci (istina Stevo je daleko od djecaka) – slusaju vlast i svoje gazde i nema problema, a interes malih akcionara – NEBITNO, ne zavisi fotelja od velikog broja malih, vec malog broja velikih.
Pardon KHBV 🙂
Čovjek bi morao biti totalni idiot da bi kupio bilo koju hartiju na BLSE (i SASE), osim donekle Telekoma, ali i tu je sve manje jasno kakve mudre poslovne poteze spremaju gospodari, pa nije čudo da i ta akcija proklizava. Osim toga, u potpunom ekonomskom slomu koji slijedi u narednih godinu-dvije i Telekom će realno oslabiti poslovanje, jer se nalazi u RS-u, tj. u BiH, a ne u Norveškoj. Bosanci svih boja dresova, drž'te gaće čvrsto, samo što nisu skroz spale! Kad još jednom ostanete bez gaća, možda za promjenu počnete i misliti glavom, pa dosadašnje principe života ovdje radikalno promijenite. Do tada uživajte u zoni sumraka kad je tu već tako lijepo!
Meni smeta sto Stevo prosipa demagogiju. Svijetla tacka BLSE su obveznice ratne stete, a sa druge strane kupuje obveznice slovenacke banke.
Sto ni jedan od direktno vezanih za trg ne kaze istinu, BLSE je udarila nosom o zemlju, iz tog i tog razloga, nego prodaju m*** pod bubrege. Opste je poznato da niko normalan ne trguje na BLSE, evo ja licno kada hocu da se sokiram odem na sajt BLSE i miran sam taj dan. Sokovi za sokovima, evo ni 4000 KM prometa fondovima u 12:18.
Sad se osjećam kao idiot jer redovno trgujem na BLSE 🙂 uglavnom se “igrajući” obveznicama ratne štete. Imaju sasvim lijepe oscilacije cijene, veliki diskont, likvidnost im nije loša, a nose i kamatu koja se obračunava svaki dan i na nivou je kamate na oročene depozite u banci.
Kad tome dodam nisku proviziju za trgovanje, e-trading aplikaciju, dobre brokere i moju spremnost za HOLD do dospijeća, onda sam i dalje jedan od rijetkih idiota koji trguju na BLSE…
Nisi ti idiot, vec te jos nisu potpuno uspjeli otjerati.
@Akcionar
Čuvaj se Bosne i bosanskih hartija! Mogao bi ostati o ofsajdu. Ako se već tako intenzivno baviš berzom u ovoj čaši vode, bolje se preseli u neku dublju baru – ima ih tako puno po svijetu, neke su bliže, neke dalje, ali je bolje tamo koristiti znanje, iskustvo i potencijal nego rasipati energiju u ovom mraku. Možda se jednog dana nešto promijeni, ali trenutno… mrka kapa.
Na BLSE sam od njenih početaka i ova čaša vode mi je poznato okruženje. Nisam se ložio na obećanja i slatkorječivost pa nikad recimo nisam kupio nijednu akciju RNAF, PTRL itd., a u svakoj situaciji (pa i sada) se trudim imati i izlaznu varijantu.
Na ratnoj šteti sam u posljednja 2 mjeseca ostvario oko 20% kapitalne dobiti na uloženi novac, što je za mene odličan prinos. I dokle god budem vidio bilo kakvu šansu za zaradu na ovoj berzi, ja ću biti tu. A ono što ja radim, trebalo bi da mogu isto ili još bolje raditi ZIF-ovi, Fond PIO, osiguravajuće kuće, banke… Ako imaju ljude naravno.
Njihovim aktiviranjem bi se stvari poboljšale na trgu, da ne govorim o gomili drugih stvari koje se mogu relativno lako unaprijediti, samo da ima volje, stručnosti i odgovornosti.
Milan Božić 11.09.2007. godine (Seminar o korporativnom upravljanju, Banja Luka):
*
„U RS postoje standardi upravljanja akcionarskim društvima koji se slabo primjenjuju. Menadžment domaćih preduzeća ne obraća dovoljno pažnje na prava akcionara, veliki broj firmi ne posluje transparentno, interne kontrole nisu razvijene, a sve se to odražava na njihovu ionako slabu konkurentost – istakao je Božić. Prema njegovim riječima, korporativno upravljanje jeste izazov za velika preduzeća u RS koja su uglavnom u vlasništvu države. Po mom mišljenju, najbolji model za javne korporacije jeste javno privatno vlasništvo. Primjer takvog modela je ČEZ gdje je država vlasnik 66 odsto akcija, a velike banke i investicioni fondovi 33 odsto. Na taj način se osigurava kontrola menadžmenta, a država ima značajno učešće u vlasništvu i kontrolu nad prirodnim resursima. Ako u naša javna preduzeća ne uvedemo velike kompanije ili investicione fondove, njihova konkurentska moć će slabiti. Ukoliko budemo slali signale da nam je stalo do investitora, onda se možemo pozicionirati na mapi velikih investicionih fondova koji upravljaju sumom od 13 hiljada milijardi dolara i određuju da li će neka zemlja krenuti putem napretka ili neće. Ako investitori osjete da su akcionarska prava u RS prava drugog reda, moraćemo se oslanjati na skupi kapital koji će ići u prirodne resurse. Naš društveni proizvod mjeri se balvanima ili iskopanom rudom, a ne kao u razvijenim zemaljama znanjem, patentima i brendovima.“
*
Prije se smjelo reći barem u pola glasa. Sada ni toliko. Uskoro će nam ponestati i rude i balvana. Osim onih na funkcijama :((
Na berzi vlada pravilo: možeš da zaradiš onoliko koliko drugi padnu, prema tome motiku u ruke i probajte na društveno koristan način zaraditi hljeba
Bogdane,
*
Trebalo bi da vlada pravilo da možeš da zaradiš onoliko koliki je tvoj udio u kompaniji koja je ostvarilo profit.
*
Pošto se kod nas posluje po principu da većinski akcionar osnuje svoje vlastito “Preduzeće za izvlačenje dobiti i zaduživanje” d.o.o. bježe pravi investitori od nas kao od šugavih.
*
Ostaće nam samo investiori iz Rusije i njenog podzemlja, Holandskih Antila, Kajmana, a uskoro će možda da dođu i pravi biznismeni sa Kosova. Sve fin i pošten svijet.
Gdje si ti Bogdane učio korporativne finansije i berzansko poslovanje, pa ne vidiš dalje od motike? To pravilo koje si ti naveo je očigledno neko banjalučko-laktaško 🙂
nije to banjalučko-laktaško pravilo, to je isto ono pravilo koje si ti kao mali učio od svojih roditelja samo si to potiskivao godinama u sebe pa si malo zaboravio, zato služe prijatelji, da iz tebe izvuku ono najbolje.
Ekonomiji jedne države su u jednakoj mjeri potrebni i berza i motika. Samo što bi naši laktaški prodavači magle željeli da svi “motikamo” za šaku klikera, a da oni raspolažu viškom nacionalnog dohotka.
Što se tiče stava da se na berzi može zaraditi onoliko koliko neko drugi “padne” nije tačno iz više razloga:
1.Postoje preduzeća kao npr. Telekom Srpske koji redovno isplaćuju dividendu, a ona je dobit svim akcionarima.
2.Ukoliko cijena nastavi rasti i nakon što ste vi prodali i ostvarili neku dobit, niste ništa izgubili nego ste propustili ostvariti još veću dobit.
3.Na berzi se trguje očekivanjima da će neko preduzeće ostvariti dobit i isplatiti dividendu. Od preciznosti i pravovremenosti vaših analiza i pretpostavki zavisi i vaša zarada. Najveće gubitke su pretrpili oni što su vjerovali obećanjima laktaških megalomana, a za takve i jeste motika, a ne berza.
4.Građani RS (potpuno pogrešno) HOV ne smatraju imovinom, pa se i ne osjećaju da su “pali” ako je prodaju jeftino.
5.Ukoliko se na malim prometima drastično obori cijena, suštinski su svi na gubitku, osim nekolicine pojedinaca. Onih koji kao i naši vlastodršci misle da čitava država treba da bude u vlasništvu nekoliko tajkuna, a da akcionari, berza i investitori nisu potrebni.
Kolege ekonomisti, iako nisam iz ekonomske struke, ucio sam na faksu da je osnova za ekonomski napredak jedne drzave p r o i z v o d nj a, na osnovu koje se puni buzet, raste vrijednost akcija preduzeca kao i uposlenost. Po meni je ovo samo naglabanje zna se mi smo na dnu i ta bl berza je odraz stanja ekonomije RS.
Tačno, berza je odraz stanja ekonomije jedne zemlje, ali i očekivanja u kojem smjeru ide ta ekonomija. Berza je nepotkupljivi pokazatelj stanja u ekonomiji i zato vlastima nije potrebna jer razotkriva njihove laži kako smo mi bolji od ovih ili onih. Potreban im je samo Zavod za statistiku koji će gladne građane da ubijeđuje da su siti.
bogdane, zasto se koristis tastaturom kad mozes motikom 😛
Slinisa, slinisa, i kosa napusta ludu glavu!
Naši bivši i sadašnji vlastodršci, kao i njihovi mali i veliki tajkuni, su već pokupovali nekretnine u Srbiji i šire.
Čekaju još da otmu što se oteti može i kud koji.
*
Onima koji se nisu na vrijeme “snašli” i deponovali “privatizovane” devize u inostrane banke, sada samo preostaje da spakuju u stare kofere nešto svojih okrpljenih čarapa i ispranih gaća i da se hvataju puta.
lemi, svatit ću ovo kao šalu, što i jeste.
ja sam rekao da naše firme nemaju dobit (osim telekoma i još poneke firme).
ostatak trgovanja na berzi u potpunosti zadovoljava aksiom koji sam postavio.
a sta je to aksiom, jel’ to nesto iz slikarstva?
sala je i bila. no ne slazem se sa konstatacijom o ‘drustveno prihvatljivom nacinu zaradjivanja hljeba’.
Aksiom je pojam iz matematike, a oznacava tvrdnju koja se ne dokazuje, nego se uzima kao osnova iz koje se poslije izvode ostale stvari
Bogdane, u ekonomiji, a berzi pogotovo nema aksioma. Sve se mora dokazati 🙂
Aha, to je aksiom, vidim ja da je Bogdan pametan, cim je stavio taj aksiom, odmah sam ga skuzio.
Sto se tice drustveno prihvatljivog nacina zaradjivanja hljeba, mislim da nismo mi izmislili berzu i njezine institucije, vec neko drugi. Mislim da nisu silazili sa TV-a narodni tribuni ubjedjujuci narod da nam treba akcionarstvo, da nam treba berza, da nam trebaju zakoni, da trebamo imati invest menagere, brokere, investitore, da ulazimo u vlasnicku transformaciju koja ce nam omoguciti prosperitet, i da je vise nego prihvatljiv nacin zaraditi svoj hljeb trgujuci na BLSE, od recimo pljackanja radnika, izazivanja stecajeva, gradnje nevidljivih autoputeva i ugradjivanja u iste. Sada kada smo tu gdje smo, nije drustveno prihvatljivo ulagati na berzi, vec je prihvatljivo dobijati kredit IRB koji nikada neces morati vratiti pod uslovom da si njihov.
Na BLSE ne postoji ni jedna kompanija koja poštuje pravila korporativnog upravljanja.
*
TLKM je jedan od rijetkih “naših” kompanija koja ostvaruje i prikazuje dobit.
Problem je što je i ta dobit značajno umanjena nabavkama koje obavlja menadžment po IMT principu, politikom zapošljavanja po rođačkom, kumovskom i sličnim principima, prekobrojnim kadrom, itd.
Ipak, djelimicno si u pravu sto se tice rasta i pada. Evo recimo tvoj aksiom mozes primijeniti na trgovinu obveznicama ratne stete: dok prodavcima obveznica ne smrkne, neredovnim (ne)platisama poreza ne svane. Neko je ostao bez noge, da bi neko drugi mogao izmiriti porez. E sad za ovaj aksiom nisu krivi neredovni (ne) platise poreza, vec neko drugi.
Ma da TLKM nije toliki i pod tolikim raznoraznim vidljivim i nevidljivim uticajima, nikada ne bi bilo ni marke dividende. I sada bi mi svojim impulsima obilato finansirali politicke partije, predizborne kampanje i sl..
Sada je u TLKM to svedeno na manju mjeru, al’ i sada ko je blize vatri bolje se ogreje. I u TLKM kad bi se radilo posteno i savjesno ne bi dividenda bila 80 mil, vec 180, al’ bolje i ovako nego nikako.
Korporativna kultura nam je na nivou pecinskog covjeka, al’ zna se i ko je krivac. Nisu krivi rusi sto pljackaju RNAF, RFUM i PTRL, vec onaj ko ih podrzava i omogucava im da slobodno nastave da nas sve prave magarcima.
tako je!! da nije komisija za hartije?
hm, 122, dobar ti post 33 😀
neko je dao definiciju aksioma, akcionar je rekao da u ekonomiji nema aksioma i da se sve dokazuje. Nešto meni tu ne štima. Neko laže.
nema aksioma u drustvenim naukama, jasno.