BEČ, U Beču će sutra biti održan ministarski sastanak Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) na kome će biti riječi o načinima održavanja cijene nafte u vrijeme sve slabije tražnje zbog svjetske ekonomske krize.
Na sastanku će biti razgovarano o tome da li je striktno pridržavanje ograničenja proizvodnje najbolja politika ili je potrebno dalje smanjiti proizvodne kvote da bi se održala cijena nafte u vrijeme sve slabije tražnje zbog svjetske ekonomske krize.
Ministri, koji već polako pristižu u glavni grad Austrije, izjavili su da će prva tačka dnevnog reda sastanka biti striktnije pridržavanje dogovora kojima je, od septembra prošle godine, proizvodna kvota kartela smanjena za 4,2 miliona barela dnevno.
Neke od zemalja 12-člane grupacije traže da se na sastanku dogovore nova smanjenja proizvodnje, kako bi se rezerve poptuno iscrple.
OPEK je do sada sproveo u djelo oko 80 odsto planiranog smanjenja proizvodnje. Procjenjuje se da bi 100-procentno ispunjenje plana lišilo svjetsko tržište dodatnih milion barela “tečnog zlata” na dan.
“Moramo da razgovaramo o tome kako da smanjimo svjetske zalihe. Moramo da napravimo procjenu tražnje i da na osnovu toga vidimo da li je neophodno preduzimati dodatne mjere”, rekao je venecuelanski ministar energetike Rafael Ramires.
Venecuelanski ministar je ukazao da će on i njegove kolege morati da “veoma pažljivo proanaliziraju ekonomsku situaciju u svijetu”.
“Situacija je lošija nego što je iko mislio da će biti”, rekao je Ramires i precizirao da je potražnja nafte stoga “uništena”.
Najznačajniji i najuticajniji čan OPEK-a, Saudijska Arabija, još nije javno komentarisala situaciju. Prema izvorima britanske agencije Rojters, taj naftni gigant, koji je do sada podnio najveći teret smanjivanja kvote, smatra da je potrebno da se i druge države kartela pridržavaju dogovorenog i na tome će insistirati.
Agencija podsjeća da je smanjenje proizvodnje, uvedeno u više mahova od septembra prošle godine, najveće i najbrže u istoriji, a da je takva i stopa pridržavanja dogovorenog od strane članica kartela.
Zahvaljujući tome, cijena nafte je od decembra skočila sa 32,40 dolara za barel, na oko 46 dolara.
To je, međutim, još uvek 100 dolara manje od rekordnih 147,27 dolara za barel, koliko je nafta koštala u julu prošle godine, prije nego što je globalna finsnijska i ekonomska kriza uzela maha.
