Ombudsman za bankarski sistem RS: Riješene prve žalbe građana

BANJALUKA, Vladimir Rudić, ombudsman za bankarski sistem RS, koji je počeo s radom prije dva mjeseca, do sada je zaprimio 27 obavještenja i prigovora građana na postupanja finansijskih kuća, od kojih je nekoliko već pozitivno riješeno.

Rudić je u intervjuu za “Nezavisne” kazao da se ti slučajevi nalaze u različitim fazama postupka kod Agencije za bankarstvo RS ili kod banke i korisnika radi izjašnjenja, odnosno neophodne dopune.

.
Obrazloženi odgovori, kako navodi, do sada su dati na zaprimljene 22 molbe za davanje uputstava u vezi s pravima i postupanjem korisnika.
.

Šta je konkretno zadatak ombudsmana za bankarski sistem i u kojim slučajevima možete pomoći korisnicima koji se smatraju oštećenim?
RUDIĆ: Osnovni zadaci utvrđeni zakonom su razmatranje prigovora korisnika i s tim u vezi davanje odgovora, preporuka i mišljenja, posredovanje u mirnom rješavanju spornih odnosa između strana, pružanje informacija o pravima i obavezama korisnika i davalaca finansijskih usluga, na čije izvršenje se za sada koristi najviše vremena, predlaganje aktivnosti za unapređenje odnosa između korisnika i davalaca usluga i izdavanje smjernica i preporuka koje treba da doprinesu primjeni dobrih poslovnih običaja. Svaka aktivnost radi realizacije tih zadataka predstavljaće pomoć korisnicima, dok prva iskustva govore da će ona faktički biti moguća u onim stvarima u kojima stavovi stranaka nisu krajnje suprotstavljeni.
Korisnici finansijskih usluga moći će svoje prigovore, obavještenja, molbe i upite dostavljati putem pošte, elektronske pošte, neposredno, a i telefonom.
Prigovori korisnika u vezi su s različitim uslugama finansijskih organizacija.

.

Kod ugovora o kreditu, veći je broj prigovora korisnika kredita.
Na šta se najčešće odnose žalbe klijenata i da li ima više prigovora na postupanja banaka ili mikrokreditnih organizacija?
RUDIĆ: Prigovori korisnika u vezi su s različitim uslugama finansijskih organizacija. Kod ugovora o kreditu, veći je broj prigovora korisnika kredita. Pravni status jemaca, po opštim normama, razlikuje se od statusa korisnika. Bez obzira na to, u radu Agencije za bankarstvo se u okvirima ovlašćenja postupa i po podnescima jemaca. I neka rješenja za promjenu regulative u ovoj oblasti daju jemcima značajan dio prava. Prigovori se više odnose na postupke banaka, što je sasvim razumljivo, jer banke obavljaju mnogo veći broj djelatnosti pružajući širok spektar usluga i proizvoda svojim komitentima, dok mikrokreditne organizacije kao osnovnu djelatnost mogu obavljati samo poslove odobravanja mikrokredita.

.

Koje su najčešće zablude korisnika o nadležnostima ombudsmana?
RUDIĆ: Korisnici uglavnom smatraju da ombudsman meritorno rješava u nastalim sporovima i da administrativno može odrediti ponašanje finansijskih organizacija. Ovaj institut je u skladu s propisima EU i preporukama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) alternativni mehanizam mirnog rješavanja spora, a izričita je zakonska zabrana nametanja rješenja i obaveza očuvanja neutralnosti. Ni posredovanje između strana neće biti moguće bez njihovog izričitog pristanka.
.

Da li ste zadovoljni dosadašnjom komunikacijom sa bankama i njihovim reakcijama na Vaše preporuke?
RUDIĆ: Na samim smo počecima saradnje u razrješavanju spornih odnosa. Ne sumnjam da će se u okviru finansijskih organizacija sagledati svi slučajevi i činiti koraci ka razrješenju, posebno jer se pojedinačni sporovi mogu prevazići na relativno jednostavan i istovremeno zakonit i pravičan način.

.

S obzirom na to da preporuke ombudsmana nisu obavezujuće za banke i MKO, zbog čega bi one uopšte imale interes da ih primijene u slučajevima u kojim ne idu njima u prilog?
RUDIĆ: Odnos finansijskih organizacija umnogome je uslovljen prirodom njihove djelatnosti. Otuda i preporuke moraju istovremeno biti od pomoći organizacijama koje žele zadržati i povećavati broj klijenata, posebno korektnih u ispunjavanju preuzetih obaveza i u funkciji očuvanja stabilnosti i unapređenja poslovanja bankarskog sistema. Bitno ovlaštenje je i da se Upravnom odboru Agencije predlaže donošenje akata u oblasti zaštite prava korisnika i takve norme u slučaju usvajanja dobijaju obavezujući karakter.
.

Prigovori se više odnose na postupke banaka, što je sasvim razumljivo. Uzmimo za primjer jedan konkretan slučaj. Da li su banke u kreditnim ugovorima sa promjenjivom kamatnom klauzulom vezanom za kretanje Euribora morale snižavati kamatu kredita kada je Euribor padao, kao što su je povećavale kada je rastao?
RUDIĆ: Nezahvalno je zauzeti opšti stav na osnovu stanja u konkretnoj stvari, jer je svaki ugovorni odnos poseban, a na njega i naknadno mogu uticati različite okolnosti. Svakako, ukoliko je referentna stopa ugovorena kao elemenat određivanja kamatne stope, mora se pratiti njeno kretanje, dok se ugovorima predviđaju i drugi promjenjivi i fiksni elementi koji utiču na ispunjavanje obaveza. Prema nekim nacrtima izmjena regulative, to bi kombinovanje moglo biti i izričito ograničeno. Bez obzira na dispozitivnost opštih normi, ugovorna odredba mora biti u skladu s propisima, imati pravno utemeljenje, a ukoliko se eventualna odstupanja od propisanog ne budu mogla verifikovati u postupcima posredovanja, nastali sporni odnosi na inicijativu korisnika moraće se konačno raspraviti u postupku pred nadležnim sudovima.

.
Ograničena pomoć za “švajcarce”
.

Aktuelan je slučaj ugroženih dužnika sa kreditima vezanim za franak koji zbog rasta kursa te valute plaćaju daleko veće rate nego ranije. Da li možete na bilo koji način pomoći tim klijentima?
RUDIĆ: Mogućnosti su krajnje ograničene, pošto je okolnost objektivne prirode, a domaće organizacije nemaju uticaja na kretanje vrijednosti valuta na internacionalnim tržištima. O tome jasno govore i problemi u privredi zemlje domicila valute. Ovdje je pomoć usmjerena na upoznavanje korisnika sa pravima u pogledu restrukturiranja postojećih odnosa, a svjedoci smo i namjere bankarskog sektora da ponudi prihvatljiva rješenja. Problem ima posebnu težinu sa aspekta ravnopravnosti pravnog i socijalnog statusa građana, jer je jednako težak položaj korisnika kredita indeksiranih u evrima koji su ostali bez zaposlenja i zadužili se pod manje povoljnim uslovima u odnosu na korisnike koje ste pomenuli, zbog čega treba nastojati pomoći svakom korisniku.  Nezavisne novine