BANJALUKA, Osobe koje su u saobraćajnim nezgodama u RS pretrpjele teške tjelesne povrede sve češće se odlučuju da tužbe za naknadu nematerijalne štete protiv osiguravajućih kuća, ukoliko za to postoje uslovi, podnose sudovima u FBiH i Brčko distriktu zbog očekivanih duplo većih odštetnih iznosa.
Pravnici ukazuju da u sudskoj praksi postoje značajna odstupanja u pogledu visine naknade nematerijalne štete koju dosuđuju sudovi u RS, u odnosu na sudove u FBiH i Brčko distriktu.
Naime, visina naknade nematerijalne štete umnogome zavisi od činjenice da li je za isplatu štete odgovorno osiguravajuće društvo sa sjedištem u RS, FBiH ili Brčko distriktu. Ako je u saobraćajnoj nezgodi koja se desila u RS oštećeno lice sa prebivalištem u RS, a štetnik je osiguran kod osiguravajuće kuće sa sjedištem u FBiH, tada oštećeno lice, ukoliko nije zadovoljno ponuđenim iznosom naknade štete u vansudskom postupku, tužbeni zahtjev protiv društva može podnijeti nadležnom sudu u RS ili sudu u FBiH.
Predrag Baroš, advokat iz Banjaluke, kaže da sudovi u RS nemaju jedinstvene kriterijume za naknadu nematerijalne štete, dok sudovi u FBiH primjenjuju orijentacione kriterijume iz 2006, a sudovi u Brčkom iz 2010. godine.
“Ukoliko je oštećeno lice pretrpjelo teške tjelesne povrede, koje su ostavile trajne posljedice i invalidnost preko 50 odsto, tada bi u postupku pred sudovima u FBiH ili Brčko distriktu BiH, moglo da ostvari gotovo duplo veću naknadu štete u odnosu na štetu koju dosuđuju sudovi u RS”, tvrdi Baroš.
On smatra nelogičnim da visina naknade nematerijalne štete lica oštećenog na teritoriji RS zavisi od mjesta sjedišta osiguravajućeg društva, ocjenjujući potrebnim da sudovi u RS zauzmu jedinstvene orijentacione kriterijume i ujednače ih sa onima u FBiH i Brčkom.
U Agenciji za osiguranje RS smatraju, pak, da ne postoji mogućnost za zakonsko ujednačavanje sudske prakse, navodeći da se propisima u osiguranju ne definišu opšta pravila građanske odgovornosti za štetu već su ta pravila sadržana u Zakonu o obligacionim odnosima.
“Kada bi se propisima o osiguranju uveli drugačiji kriterijumi od onih kako su propisani u tom zakonu, tada bi odgovorno lice za štetu moglo biti u dvostrukom režimu naknade štete, jednom po propisima o osiguranju, a drugom po opštim pravilima građanske odgovornosti za štetu, što znači da osiguranje od odgovornosti za štetu ne bi postojalo”, kaže Božana Šljivar, direktor Agencije za osiguranje RS.
Ona navodi da FBiH, kao i države u regionu, na sličan način, kao RS uređuju pitanje građansko-pravne odgovornosti na štetu. Šljivareva potvrđuje da u FBiH postoje orijentacioni kriterijumi i iznosi za utvrđivanje visine nematerijalne odštete, ali ističe da oni, kako je zaključio Vrhovni sud, ne predstavljaju formulu koja automatizmom služi za izračunavanje pravične novčane naknade, jer se ona utvrđuje tokom suđenja.
Slučaj Hrvatske
U Hrvatskoj je pokrenuta inicijativa za donošenje Zakona o obaveznim osiguranjima u prometu koja je izazvala velike polemike zbog uvođenja takozvanih medicinskih tablica i tablica odštete u zakon, pod pretpostavkom da će dovesti do smanjenja sudskih sporova.
Dio stručne javnosti, međutim, smatra da postoji opasnost od stvaranja kontraefekta, odnosno da će doći do povećanja sudskih sporova. Ovakva regulativa omogućava da oštećena lica tuže za naknadu štete i osiguranika, jer bi osiguravači plaćali samo štetu propisanu medicinskim tablicama, a nezadovoljna oštećena lica bi ostatak mogla tražiti u sudskoj parnici prema opštim pravilima građanskopravne odgovornosti. Nezavisne novine
