BANJALUKA, U centru Banjaluke danas je održana manifestacija “Zelena nedjelja” na kojoj su predstavljeni domaća organska hrana i pića, prirodni proizvodi i rukotvorine.
Ovu jedinstvenu manifestaciju pod sloganom “Domaće je najbolje”, na kojoj se razmjenjuju domaći proizvodi, organizovala je Fondacija “Fabrika radosti” iz Banjaluke.
Direktor ove fondacije Vojin Kopuz rekao je da je ideja da se promoviše i podrži pravedna raspodjela i život na selu, te da se građani motivišu i edukuju da sami uzgajaju hranu.
“Cijene zemljišta nadomak gradova su otišle u bescjenje, a naša djeca i dalje svakodnevno jedu hranu iz marketa zatrovanu brojnim hemikalijama, što je i glavni uzrok mnogih malignih bolesti posljednih godina”, rekao je Kopuz.
On je istakao da je cilj “Zelene nedjelje” izgradnja povjerenja između potrošača i proizvođača, tako što će proizvođač moći direktno sve da pojasni – od načina planiranja i proizvodnje, ekonomskog sistema, do načina plasmana proizvoda.
Kopuz je pozvao sve zainteresovane proizvođače organske hrane iz okolnih sela, ali i građane Banjaluke da svake prve nedjelje u mjesecu u podne posjete stari zanatski centar “Veselin Masleša” u Banjaluci, gdje je i danas održana “Zelena nedjelja”.
Proizvođači organske hrane i pića, ručno rađene odjeće i drugih potrepština, kaže Kopuz, tada će moći da razmjene svoje proizvode sa drugim učesnicima i građanima, ali samo pod uslovom da njihovi proizvodi nisu tretirani hemikalijama.
Kopuz ističe da je, osim razvoja talenata i potencijala mladih, Fondacija “Fabrika radosti” osnovana i sa misijom širenja znanja i praksi permakulture u BiH.
“Permakultura je sistem dizajniranja imanja zanovan na tri osnovna načela – briga za zemlju, briga za ljude i pravedna raspodjela”, pojasnio je Kopuz.
Udruženje žena “Lastavica” iz Čelinca, koje okupljaju žene sa sela, predstavile su svoje domaće proizvode, od zimnice, kiselih i slatkih proizvoda, čajeva, do ručno rađenih sapuna, domaće odjeće i priglavaka.
Članice ovog udruženja kažu da ima mnogo domaćih zdravih proizvoda koje je teško plasirati na tržište. Srna