BANJALUKA, Gradonačelnik Banjaluke Dragoljub Davidović odbio je zahtjev gradske “Toplane” o poskupljenju grijanja za 63 feninga po kvadratnom metru za stambene potrošače i više od 60 KM za poslovne potrošače, a njegovu odluku danas je podržao i gradski parlament.
Umjesto toga, “Toplana” će, kako je istaknuto na sjednici Skupštine grada, dobiti 6,5 miliona KM i to 3,5 miliona iz budžetskih rezervi namijenjenih za subvenciju po osnovu dispariteta cijene grijanja, dok će kreditom biti obezbijeđena tri miliona KM, zbog problema sa poskupljenjima energenta.
“U sadašnjim uslovima, s obzirom na standard i ostala poskupljenja procijenio sam da zahtjev moram da odbijem iako je potpuno argumentovan. Za dvije godine mazut je na svjetskom tržištu poskupio skoro dva i po puta, a promjene `Toplaninog` cjenovnika nije bilo. Zbog toga smo se odlučili na subvencije kao vid pomoći”, rekao je Davidović.
U zahtjevu “Toplane” navedeno je da bi, zbog konstantnih poskupljenja cijena mazuta, grijanje za stambene potrošače trebalo da košta 1,98 KM po kvadratu, a poslovni potrošači bi po kilovat času umjesto 109,69 KM plaćali 161,19 KM.
Odbornici su jednoglasno podržali gradonačelnikov prijedlog i konstatovali da građani ne smiju da ispaštaju “zbog poskupljenja energenata na svjetskom tržištu ili gubitaka na mreži, te da je i sadašnja cijena grijanja zbog veoma niskog standarda za mnoge previsoka”.
I podatak da je stepen naplate od stambenih potrošača dostigao skoro 90 odsto bio je presudan da prijedlog za poskupljenje grijanja ne prođe. Gradski parlament obavezao je menadžment “Toplane” da do 1. aprila izradi i prezentuje plan rekonstrukcije mreže.
U drugom dijelu sjednice prezentovane su primjedbe, prijedlozi, mišljenja i sugestije na Nacrt zakona RS o uređenju prostora i građenju.
Načelnica gradskog Odjeljenja za prostorno uređenje Verica Kunić navela je da je riječ o kompleksnoj oblasti, a generalna zamjerka na ponuđeno zakonsko rješenje je povećanje broja prostorno-planskih dokumenata koje je potrebno da se koriste prilikom gradnje.
Skupština grada je na osnovu prijedloga i primjedbi dva nadležna radna skupštinska tijela i resornog Odjeljenja za prostorno uređenje, te prijedloga pravnih subjekata koji se bave prostornim planiranjem i građenjem, predložila resornom ministarstvu da usvoji te primjedbe i ugradi ih u prijedlog zakona o uređenju prostora i građenju.