BANJALUKA, Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić izjavio je da bez reforme policije nema boljeg kreditnog rejtinga zemlje.
“Dobra vijest je da je Savjet ministara BiH donio odluku da ide u drugi kreditni rejting, ali imamo i prećutan dogovor da u to ne idemo dok ne potpišemo Sporazum o pridruživanju, odnosno dok ne bude završena reforma policije jer procjene su da bismo, najvjerovatnije, opet dobili isti rejting”, rekao je Kozarić odgovarajući na pitanje kakve su šanse da se poveća kreditni rejting BiH.
“Politički rizik je prisutan, investitori znaju za situaciju u BiH, rejting agencije takođe. Uostalom, šteta je da se ne desi reforma što prije i da krenemo dalje, a ne da ostanemo na kraju voza. Nadam se da će se ta `investicija` u budućnosti prepoznati, barem zbog naše djece i da će se kompromis postići i reforma policije napraviti”, rekao je Kozarić za “Nezavisne novine”.
On je podsjetio da je BiH kod Svjetske banke prešla pragove koji određuju pravo na beskamatna sredstva, jer više nije postkonfliktna zemlja, ali da su i ti novi uslovi za dobijanje kredita mnogo bolji od uslova komercijalnih banaka.
Govoreći o nekontrolisanom trošenju viška prihoda koji se ostvaruju posljednjih godina zahvaljujući uvođenju PDV-a, Kozarić je rekao da je usmjeravanje ovog novca u tekuću potrošnju umjesto u razvojne projekte “najgore rješenje” i podsjetio da o sudbini tog novca odlučuju vlade.
“Višak bi morao biti upotrijebljen za socijalne programe, nove investicije ili relaksaciju privrede, ali ponavljam – vlade odlučuju o tome”, rekao je Kozarić.
On je istakao da suše i porast cijena u BiH nisu izazvale poremećaje u finansijskom sistemu, navodeći da je inflacija u julu i avgustu bila oko dva odsto, što je na nivou inflacije u EU.
Kozarić je podsjetio da su na nedavno održanoj konferenciji povodom desetogodišnjice Centralne banke BiH pozvali centralne banke iz regiona, s kojima već sarađuju, i napravili novi korak u vezi sa platnim prometom sa srbijom i Crnom Gorom.
“Mi i sada imamo platni promet, ali se on odvija preko Dojče banke i dosta je spor i skup, a sada smo potpisali Sporazum o platnom prometu, jer imamo spoljnotrgovinski odnos i hoćemo da i platnim prometom pratimo i obezbijedimo CEFTA”, rekao je Kozarić i pojasnio da to znači da će građani i preduzeća iz BiH normalno, u domaćim bankama plaćati račune za robu i usluge iz ovih susjednih zemalja.
On je rekao da je BiH potrebna jedinstvena supervizija na državnom nivou i to takva da obuhvati i banke i mikrokreditne organizacije, ali i lizing kompanije koje trenutno nemaju nikakvu superviziju.
“Nažalost, kod nas se problemi pojave uvijek kada se ispriječi politika i supervizija je najbolji pokazatelj toga. Svim građanima i institucijama je u interesu da imaju organizovanije, jeftinije i sigurnije usluge i to bi supervizija obezbijedila, ali zbog složenosti kompozicije naše države – mi to ne možemo završiti”, rekao je Kozarić.
On je podsjetio da je reforma platnog sistema u BiH završena vrlo efikasno ukidanjem Zavoda za platni promet i sada BiH ima moderan platni promet u kom Centralna banka BiH i komercijalne banke tri puta dnevno imaju poravnanje i dnevnu ažurnost u sređivanju računa bez ikakvog ispada.
“U nekim oblastima smo već sasvim blizu standardima Evrope, a to je platni promet i nezavisnost banke, ali finansijska stabilnost, statistika i supervizija traže još mnogo truda”, zaključuje Kozarić.
On je naglasio da je Centralna banka BiH spremna za uspostavljanje tržišta vrijednosnim papirima, koje treba da počne da djeluje 1. marta naredne godine, naglasivši da je “čak i spremnija od drugih institucija uključenih u ovaj proces”.
