BIJELJINA, V. d. glavnog republičkog inspektora za hranu Pejo Đurašinović ističe da su prioriteti inspekcije u 2012. godini – sprečavanje uvoza neispravnih pošiljki, laboratorijsko ispitivanje uzoraka, sprečavanje proizvodnje i prometa neispravne hrane, te stavljanje van prometa, odnosno uništavanje zatečene neispravne hrane i kontrola subjekata koji se bave snabdijevanjem vodom za piće.
Republički inspektori za hranu od januara ove godine počeli su sa kontrolama u spoljnotrgovinskom nadzoru prilikom uvoza. Za prva dva mjeseca ove godine izvršen je pregled 6.393 pošiljke hrane i u četiri slučaja su laboratorijskom analizom utvrđene nepravilnosti. Za tri pošiljke naloženo je vraćanje i uništavanje, dok je jedan uzorak još na superanalizi – navodi Đurašinović.
Sistem kontrole hrane u Republici Srpskoj do sada je bio riješen tako da četiri inspekcije – zdravstvena, tržišna, fitosanitarna i veterinarska – vrše kontrole svako iz svoje oblasti, a od januara ove godine umjesto njih ovaj posao je u nadležnosti Inspekcije za hranu.
Đurašinović upozorava da je, prema Zakonu o hrani Srpske, za stavljanje u promet neispravne hrane predviđena novčana kazna – za pravna lica od 6.000 KM do 18.000 KM, za odgovorno lice u pravnom licu od 1.000 KM do 3.000 KM, za preduzetnika od 4.000 KM do 12.000 KM i za pojedinca od 600 KM do 1.800 KM.
“U određenim situacijama, kada dođe do oštećenja zdravlja ljudi, stavljanje u promet neispravne hrane može predstavljati i krivično djelo koje je sankcionisano Krivičnim zakonom Republike Srpske”, napominje on.
Đurašinović ističe da kontrolu proizvodnje i prometa hrane vrše svakodnevno – kako republički inspektori koji kontrolišu prehrambene namirnice u spoljnotrgovinskom prometu prilikom uvoza, tako i u unutrašnjem prometu inspekcijske jedinice lokalne samouprave.
“U spoljnotrgovinskom nadzoru inspektori Inspektorata Republike Srpske prisutni su na 14 graničnih prelaza, odnosno carinskih ispostava u Republici Srpskoj”, rekao je Pejo Đurašinović.
Hrana iz uvoza kontroliše se na graničnim prelazima, odnosno carinskim ispostavama prije carinjenja, a svaku pošiljku mora da prati odgovarajuća dokumentacija koja uključuje i dokaz da je pošiljka zdravstveno ispravna – ukoliko se utvrdi zdravstvena neispravnost određene pošiljke, inspektor nalaže njeno vraćanje pošiljaocu ili uništavanje ako se ne može vratiti i na taj način djeluje preventivno.
U 2011. godini u spoljnotrgovinskom prometu, kada je ova oblast još bila u nadležnosti Zdravstvene inspekcije, u 48 slučajeva utvrđena je neispravnost pošiljki hrane. Riječ je o mesnim proizvodima, mlijeku i mliječnim proizvodima, brašnu, kafi, svježem, smrznutom, sušenom i konzervisanom voću i povrću, osvježavajućim pićima, konditorskim proizvodima itd.
Razlozi neispravnosti su isticanje roka trajanja, neispravna deklaracija, mikrobiološka kontaminacija, hemijska neispravnost, strane primjese i promijenjena senzorna svojstava. Ukupna količina hrane stavljene van prometa iznosi oko 235 tona – podaci su Inspektorata Srpske.
“Kontrolu proizvodnje i unutrašnjeg prometa hrane vrše inspekcije jedinice lokalne samouprave. Redovno se obavlja kontrola sirovine, materijali koji dolaze u kontakt sa hranom, ambalaža i gotovi proizvodi. Inspektori pregledaju objekte, opremu i uređaje, lica koja rade sa hranom i samu hranu.
Zdravstvena inspekcija jedinica lokalne samouprave u 2011. godini naložila je uništavanje oko 300 kilograma raznih vrsta prehrambenih namirnica, kao što su mliječni i mesni proizvodi, razne vrste začina, sokovi i slično, a najčešći razlozi bili su istekao rok upotrebe i organoleptičke promjene”, navodi Đurašinović.
On napominje da formiranje inspekcije za hranu predviđa efikasniju kontrolu hrane. “Na ovaj način postigla bi se bolja operativnost i hijerarhijska povezanost, a izvještaji svih inspektora koji rade sa hranom dolaziće jednoj osobi koja analizom može ukazati koji su to propusti i zahtijevati njihovu korekciju”, kaže Pejo Đurašinović.
Prema njegovim riječima, za efikasniju kontrolu hrane potrebno je sve propise uskladiti sa propisima EU, uspostaviti registar svih subjekata koji posluju sa hranom, propisati dobre proizvođačke i druge prakse, edukovati proizvođače, obezbijediti kontinuiranost u proizvodnji i prometu, te uvesti sistem samokontrole, odnosno HACCP sistem.
“S obzirom na to da je riječ o inspekciji koja će u budućem periodu biti jedna od najvažnijih sa aspekta zaštite zdravlja stanovništa, Inspektorat Republike Srpske istrajaće u naporima da se postignu svi uslovi potrebni za potpuno funkcionisanje ove inspekcije”, zaključio je v. d. glavnog republičkog inspektora za hranu Pejo Đurašinović.
Inspekcija je formirana, Vlada Republike Srpske imenovala je vršioca dužnosti glavnog inspektora za hranu, ali još nedostaje niz propisa i zakonskih rješenja da bi ova inspekcija bila u svom punom kapacitetu. Srna