BANJALUKA, Poreska uprava Republike Srpske će do 31. marta 2012. godine poreskim obveznicima izdati račune za porez na nepokretnosti, koji će plaćati u dva dijela, prvi najkasnije do 30. juna i drugi, najkasnije do 31. decembra u poreskoj godini.
U skladu s tim, uplata prvog dijela ne može biti manja od 50 odsto ukupnog iznosa poreske obaveze prema poreskom računu.
Pomoćnik direktora Poreske uprave Republike Srpske Persa Paić kaže za današnji “Fokus” da je, prema Zakonu o porezu na nepokretnosti, čija je primjena počela 1. januara 2012. godine, Poreska uprava na osnovu više od 2,4 miliona podnesenih prijava formirala Fiskalni registar nepokretnosti na teritoriji Srpske.
“Na osnovu ovog registra će se utvrđivati svake godine poreska obaveza, te neće biti više podnošenja poreske prijave za porez na imovinu, kao što je bio slučaj do sada, niti prijavljivanja nepokretnosti u fiskalni registar nepokretnosti koje su već jednom prijavljene. To je ključna razlika u odnosu na prethodno zakonsko rješenje”, rekla je Paićeva.
Prema njenim riječima, ako dođe do značajnih promjena na nekoj nepokretnosti, obveznik je dužan da tokom poreske godine prijavi promjene, a oporezivanje će teći od naredne godine.
Ona je podsjetila da je Zakonom o porezu na nepokretnosti predviđeno da poreski obveznik ima pravo na umanjenje poreske osnovice utvrđene u skladu s ovim zakonom, za vrijednost 50 kvadratnih metara za obveznike i po deset metara kvadratnih za svakog člana domaćinstva, od procijenjene vrijednosti nepokretnosti u kojoj stanuje.
“Poreska obaveza se utvrđuje na način da se tržišna vrijednost nepokretnosti množi s poreskom stopom, koju određuju opštine. Tržišnu vrijednost nepokretnosti utvrđuje Poreska uprava korištenjem modela masovne procjene tržišne vrijednosti. Poreska uprava je prikupila podatke o nepokretnostima na osnovu prijava, a u njima su vlasnici iskazali podatke, gdje se nepokretnosti nalaze, adrese, godina izgradnje i ostale karakteristike bitne za vrijednost nepokretnosti na osnovu kojih se utvrđuje tržišna vrijednost, tačnije vrijednost po kojoj se ta nepokretnost može prodati”, dodala je Paićeva.
2 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Krece zavrsni udarac na sirotinju i jos vece bogacenje vlasti i budzetskih korisnika.Kapitalizam na balkanski nacin.Sta cemo sa napustenim seoskim kucama u koje nema i nece omladina da se vrati…A tek kakva ce poreska stopa biti narednih godina.Udri,udri pa ko prezivi…
Stanovi do 50 m2 i oni koji imaju 60 m2 za dvočlanu porodicu, 70 m2 za tročlanu, 80 m2 za četveročlanu itd., uopšte neće biti oporezovani. Takvi su do sada bili oporezovani, doduše, praktično kao paušal… Ako neko ima više stanova i kuća, ili npr. tročlana porodica ima 120 m2 stana, ne bi se moglo reći da su oni sirotinja. Kamo sreće da ste dovoljno bogati da plaćate porez na nepokretnosti!
Porez prema tržišnoj vrijednosti je takođe pravedan, jer nije isto imati stan od 100 m2 u centru Banja Luke i u npr. Vlasenici, Bileći ili Kotor Varoši.
Ovaj porez će donekle pokrenuti zamrlo tržište nekretninama, jer bračni par penzionera koji su u srećnija vremena napravili brojnu porodicu pa na osnovu toga dobili veliki stan od preduzeća, sad se suočavaju s tim da su djeca odrasla i odselila se, a oni ostali sami u velikom stanu, sa visokim računima za grijanje, a sada i porezom na nepokretnost. Vjerujem da će biti mnogo oglasa gdje se mijenja veliki stan za neki manji do 50 m2 uz doplatu…
Ono što ovaj porez nije riješio je tzv. upotreba nekretnina. Trebali su odrediti poreske olakšice za stanove koji su izdati u zakup ili zemljište koje se obrađuje…