BANJALUKA, Vlada RS ove godine će u razvoj turizma uložiti 1,3 miliona maraka. Sredstva će biti raspoređena na deset oblasti, a s obzirom na to da je turizam strateška privredna grana, postoje ambiciozni planovi za razvoj paraglajdinga, kanjoninga, raftinga, lovnog turizma, ribolovnog, te eko-turizma.
Jedan od prioriteta biće i planina Jahorina. Bez obzira na ekonomsku krizu, očekujemo za nekoliko procenata više gostiju u odnosu na prošlu godinu, kada je RS posjetilo oko million turista, kaže u intervjuu “Fokusu” ministar trgovine i turizma RS, Predrag Gluhaković.
– Prvobitno je budžetom RS za turizam bilo planirano dva i po miliona maraka, ali rebalansom budžeta je ta suma smanjena na 1,3 miliona, što znači da će svi troškovi biti manji za 50 procenata. Ove godine najviše sredstava želimo usmjeriti na prostore koji privlače strane turiste – rekao je Gluhaković.
U etno-selu “Stanišići”, kod Bijeljine, otvorena je ljetna turistička sezona u BiH. Šta RS može da očekuje ovog ljeta?
GLUHAKOVIĆ: Podaci govore da je sve više posjetilaca na prostoru RS, te onih koji su najavili dolazak u toku ljeta, posebno kada je u pitanju avanturistički turizam. Jasno je da se kriza osjeća i u ovoj grani. I podaci svjetskih stručnjaka kažu da se ove godine u svijetu očekuje manje turista i to između tri procenta i pet. Međutim, mi očekujemo da ćemo zadržati nivo posjeta od prošle godine, čak da ćemo ga premašiti. Iz etno-sela “Stanišići” dolazi divan podatak, koji kaže da je ovu lokaciju u prošloj godini posjetilo oko pola miliona gostiju. Globalno gledano, zahvaljujući turističkoj ponudi RS, koja je ove godine obogaćena, očekujemo bar za nekoliko procenata veću posjetu gostiju, bez obzira na ekonomsku krizu.
Kakvi su efekti činjenice da je u RS održano Svjetsko prvenstvo u raftingu?
GLUHAKOVIĆ: Posjeta je bila izvanredna i u Banjoj Luci, na Vrbasu, i u Foči, na Tari, odakle nam stižu informacije da svakodnevno dolazi sve više gostiju, jer je sada uređenija infrastruktura. Svjetsko prvenstvo je bio najbolji potez i najljepša slika iz RS je otišla u svijet. Promociji našeg turizma u svijetu doprinijeće i sajamske manifestacije u inostranstvu koje su pred nama, od Berlina do Londona, kao najvećih evropskih sajmova.
Svjetska turistička organizacija već godinama govori da je budućnost turizma u prirodnom ili eko-turizmu. Šta RS može da uradi na tom polju, s obzirom na to da je netaknuta priroda naše veliko blago?
GLUHAKOVIĆ: Lokalna zajednica nam mora potpuno stajati na raspolaganju. Nemamo potencijale za elitni turizam, ali zato imamo sve uslove za seoski. Strategija ruralnog razvoja završena je i kada bude spremna strategija razvoja turizma, to će biti homogena cjelina, kroz koju ćemo pokušati da nekoliko ciljanih prostora u RS potpuno osposobimo za promociju. Na površinu su isplivali prostori Šipova, Bardače, Hercegovine, koja je podesna za agro-turizam, te prostor Drine i romanijski plato, koji je poznat po zdravoj hrani.
Republika Srpska je dobila Zakon o banjama. Koliko su naše banje spremne da prime turiste i da im pruže neke druge usluge kompletnog odmora, osim ljekovite vode i prirodnog okruženja?
GLUHAKOVIĆ: Cilj Zakona jeste pokretanje banjskog turizma kod nas, te privlačenje domaćih i stranih investitora da ulažu u ovu oblast. Banje su još uvijek oslonjene na zdravstvene kapacitete, nemamo razvijenu komercijalno-turističku komponentu. Nije dobro da oni koji žele da uživaju i da se odmaraju budu zajedno s pacijentima. U toku je rekonstrukcija hotela “Kardijal”, koji će imati velnes centre i ostale propratne objekte koji će ovo mjesto učiniti banjsko-turističkim kapacitetom. Do kraja godine radovi će biti završeni i to će biti jedna potpuno zaokružena cjelina.
Na prvoj dvodnevnoj konferenciji o banjama, pod nazivom “Banjski turizam RS i mogućnosti investiranja”, u Laktašima, Mađari su iskazali interesovanje za ulaganje. Kad mogu da se očekuju prvi rezultati?
GLUHAKOVIĆ: Smještajni kapaciteti i otpadne vode koje bi se koristile za zagrijavanje prostora, samo su neki od resursa neprocjenjive vrijednosti kojima raspolažu banjski centri u RS, za koje su Mađari zainteresovani. To bi mogla da bude naša šansa i mogućnost komercijalizacije turizma. Banja Lješljani, kod Novog Grada, te prostor oko Lopara, mogli bi da budu prvi centri za investicije na bazi javno-privatnog partnerstva. Gradili bi se hotelski kapaciteti, čime bi se znatno obogatila naša ponuda. Njihovu ponovnu posjetu očekujemo narednih dana.
Kategorizacija po planu
Kategorizacija ugostiteljskih objekata počela je u junu prošle godine i od tada je oko 70 odsto posla završeno. Cilj nam je bio da se svi objekti koji podliježu istoj kategoriji razvrstaju u određenu zajedničku kategoriju, kako bi se na adekvatan način odredio kvalitet uređenja, opreme i usluga. Do polovine juna izvršena je kategorizacija 119 objekata, i to 53 hotela, 46 motela, 19 pansiona i jedan aparhotel. Sve ide po planu, rokovi će biti ispoštovani i ne postoji nijedna žalba s terena na rad komisije, što je svakako za pohvalu.
Zakon o zaštiti domaće proizvodnje
Zakon o zaštiti domaće proizvodnje, koji je nedavno usvojen u Domu naroda BiH, nije najbolji način da se promoviše domaće. Mi se borimo za to da domaći proizvod bude što više zastupljen, ali bojim se da ćemo ovako više izgubiti nego dobiti. Podržavam nastojanja ministra Zirojevića, jer mi nemamo snagu da se okrenemo protiv zemalja okruženja.
Mislim da nekoliko privrednih grana može da nas predstavi na tržištu Evrope, uz još nekoliko pojedinačkih lokalnih proizvođača koji gaje kvalitetan domaći proizvod. Na domaćem tržištu imamo robu koja, siguran sam, ne zadovoljava standarde kvaliteta i bezbjednosti hrane. Trebamo zajednički raditi na promociji domaće proizvodnje, ali ne zakonima koji mogu da nam štete.Fokus
