VAŠINGTON, Američki predsjednik Barak Obama tražio je od Kongresa SAD da podigne granicu zaduživanja zauzevši time čvrst stav prema opoziciji uoči pregovora koji bi mogli da ostave vladu bez novca.
Predsjednik SAD sada, pošto više neće ići na izbore, djeluje kao da je spreman da uloži politički kapital koji je stekao ubjedljivom pobjedom na izborima u decembru, kao i dobitkom njegove Demokratske stranke u Predstavničkom domu, ocijenjuje agencija AP.
Kritičari Obame iz redova demokrata nisu bili zadovoljni njegovim popuštanjem republikancima prije dvije godine u sporu oko granice zaduživanja koje je dovelo do neočekivanog smanjenja kreditnog rejtinga SAD.
Obama sada poručuje da republikanci koji žele drastično smanjenje potrošnje da bi se podigla granica zaduživanja, “neće uzeti novac od ucjene da ne unište privredu”.
“Puno povjerenje u SAD i ugled SAD nisu za pogađanje”, rekao je Obama na posljednjoj konferenciji za novinare u svom prvom mandatu, poručujući da SAD nisu “država koja ne plaća svoje dugove”.
On je rekao da nije spreman na dugačke i ogorčene rasprave o dugu koje sada ugrožavaju privredni oporavak. “Mislim da niko neće smatrati da je moj stav ovdje nerazuman”, rekao je Obama.
Predsjedavajući Predstavničkim domom, republikanac Džon Bejner, brzo je reagovao i kazao da će taj dom uraditi “svoj posao” po pitanju granice zaduživanja, ali insistira da demokrate prihvate nova ograničenja potrošnje. Bejner je rekao da bi nepodizanje granice zaduživanja imalo loše posljedice, ali i da je nerješavanje problema s potrošnjom podjednako loše.
Do oštre rasprave demokrata i republikanaca 2011, podizanje granice zaduživanja u Kongresu je bilo tehnička stvar, ali je izborom niza republikanskih poslanika iz pokreta Čajanki, to pitanje počelo da se koristi kao oruđe u borbi za manju vladu i smanjenje potrošnje.
Obama je rekao da je spreman da razmotri dalje mjere za smanjenje deficita, ali samo ako se to radi nezavisno od glasanja o podizanju granice zaduživanja. Otvoreno odbijajući zamisli republikanaca koji su poručili da neće pristati na nova povećanja poreza, Obama je rekao da i povećanje poreza i smanjenje troškova moraju biti opcije.
Prije nekoliko dana on je potpisao zakon kojim je izbjegnuta “fiskalna litica” – automatsko smanjenje troškova i opšte povećanje poreza. Obama je rekao da je zajedno s drugim mjerama usvojenim u njegovom mandatu tim zakonom, deficit smanjen za oko 2.500 milijardi dolara, premda je bilo potrebno smanjiti ga za 4.000 milijardi dolara. Beta