VAŠINGTON, Radnička prava u SAD potpuno su “prigušena” rigidnim aktima, a američki predsjednik Barak Obama poseže za kaznenim uredbama kako bi spriječio štrajkove i natjerao ljude da se vrate na posao – navode analitički portali.
U SAD ima mnogo više štrajkova nego što se to misli. Osim prijetnji i mobilizacija radnika u tržnim centrima i “fast fudovima”, javili su se i lokalni pokreti trasportnih radnika.
Štrajk željezničara u Filadelfiji pokazuje na koji se način vlasti obračunavaju sa radničkim pokretima.
U ovom, šestom po veličini gradu u SAD, sa šest miliona stanovnika, svakoga dana 130.000 ljudi iz pokrajine ide na voz. Radi se o željeznici koja je četvrta po redu važnosti u Americi, poslije Njujorka, Čikaga i Bostona.
Te željezničke mreže, koje povezuju urbane periferije, ostatak su onoga što je spašeno od cjelokupe američke željeznice, koja je potpuno uništena konkurencijom automobila i aviona i svedena na lokalne linije, podijeljene između javnih i privatnih operatera.
Ovog mjeseca mašinovođe i članovi osoblja odazvali su se na poziv Bratstva željezničkih mašinovođa i zaustavili vozove.
Radnička mobilizacija, koja je paralizovala željezničku mrežu, prisilila je 130.000 korisnika da ostanu kod kuće ili da nađu neku alternativu za 13 linija povezivanja Filadelfije sa njenim periferijama.
Taj pokret posjetio je na veliki regionalni štrajk iz 1983. godine, koji je trajao 108 dana.
U centru borbe je zahtjev za povećanje plata, koji predstavlja kulminaciju pet godina napetih odnosa i borbi oko starog kolektivnog ugovora.
Željezničari traže 4,5 odsto povišice za tri godine, a to je jedan bod više od onog što je predložila direkcija željezničkih udruženja.
Kada radnici nisu htjeli da popuste, u pomoć je pozvan predsjednik SAD Barak Obama da zaustavi štrajk. Obamu je lično pozvao republikanski guverner Pensilvanije Tom Korbet.
Obama je “izvadio iz ladice” staru zakonsku normu, koja potiče iz 1926 godine.
Prema tom zakonu predsjednik može narediti vraćanje na posao, i to smjesta, svih radnika.
Takođe, ta odredba omogućava da odmah budu smijenjeni i otpušteni svi koji namjeravaju da nastave sa štrajkom. Slijede pregovori, ali i osmomjesečna zabrana svih radničkih pokreta!
Američka štampa napravila je brzo poređenje ovog Obaminog postupka sa ponašanjem nekadašnjeg šefa Bijele kuće Ronalda Regana.
Regan je, svojevremeno, “stavio na sto” papir koji mu je omogućio da otpusti 11.000 kontrolora avionskog saobraćaja, jer su se ogriješili o zabranu štrajka u “ekonomski strateškim sektorima”.
Portali ocjenjuju da se radi o brutalnom ponašanju Obame u odnosu na radnički pokret, kojim se izlazi u susret velikim interesima biznisa.
