BEOGRAD, Nakon odluke da se gradi „Južni tok”, za Srbiju bi bilo logičnije da se opredijeli za gasne, umjesto za atomske elektrane, kaže Dejan Stojadinović.
Stojadinović, pomoćnik ministra energetike za obnovljive izvore, navodi da „pošto je Srbija potpisala sporazum s Rusijom o gradnji gasovoda „Južni tok”, logično bi bilo da je ovih dana top tema gradnja gasnih a ne nuklearnih elektrana. Međutim, šta će biti prioritet naše zemlje u energetskoj budućnosti – struja iz atomskih ili gasnih elektrana, treba da odluči država“.
„Ono o čemu mora da se povede računa, ukoliko i kada Srbija odluči da ukine moratorijum na gradnju nuklearki, koji je već 20 godina na snazi, jeste gdje će odlagati nuklearni otpad. Jer, potrebno je bezmalo 40.000 godina da bi taj otpad postao bezopasan“, upozorava Stojadinović.
Upitan u kojoj mjeri bi Srbija obnovljivim izvorima mogla da nadomjesti struju dobijenu iz nuklearki, Stojadinović ističe da je za atomske centrale potrebno obezbijediti dovoljne količine uranijuma, čije su zalihe ograničene, baš kao što su oročene i rezerve nafte i gasa. A obnovljivi izvori su nepresušni.
„Vetra će uvek biti za rad vetrogeneratora koji proizvode struju. Ista je stvar i sa solarnim kolektorima, kojima najveći broj domaćinstava može da zagrijava vodu. Potencijali su i u biomasi, biodizelu i bioetanolu, koji mogu da se koriste za grijanje. U odnosu na nuklearke i struju koja bi se dobijala na taj način, obnovljivi izvori ne ugrožavaju zdravlje, a ne postoji ni problem odlaganja otpada, jer ga nema, niti kupovina sirovina“, kaže on.
Na pitanje da li bi niska cijena struje dobijena iz nuklearki mogla biti presudna da se Srbija odluči da ukine moratorijum na gradnju takvih postrojenja, Stojadinović kaže da je cijena struje iz vetrogeneratora sada 9,5 evrocenti, dok je kilovat struje iz nuklearki oko 4,5. Poslije 12 godina prodaje struje dobijene iz vetrogeneratora, kilovat će na tržištu koštati isto koliko i kilovat dobijen iz nuklearki. Dakle, ni to ne bi mogao biti razlog za gradnju atomskih centrala.
Stojadinović navodi primjer Njemačke koja je, umjesto gradnje atomskih centrala, izabrala obnovljive izvore i u tome postaje svjetski lider. Zato on pita zašto i Srbija ne bi uradila isto, tim pre što su nedavno usvojene i fidin tarife, to jest podsticaji za gradnju postrojenja koja koriste obnovljive izvore.
Iako se obnovljivi izvori za proizvodnju električne energije u Srbiji još malo koriste, ne treba gubiti iz vida činjenicu da će njihovim masovnijim korišćenjem i cijena struje dobijena na ovakav način biti jeftinija. Primera radi, investicioni troškovi za gradnju vjetrogeneratora su već sada četiri puta niži nego prije nekoliko godina, ukazuje Stojadinović. B92
