BANJALUKA, Narodna skupština Republike Srpske /RS/ usvojila je Nacrt zakona o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima kojim bi se u penzijski sistem RS po prvi put uveli dobrovoljni penzijski fondovi, a građanima dala mogućnost izbora o pitanjima učlanjenja u fondove, visini uplata doprinosa i učestalosti uplata.
Narodni poslanici jednoglasno su usvojili ovaj nacrt zakona i uputili ga u javnu raspravu za čije je provođenje u roku od 60 dana zaduženo Ministarstvo finansija.
Ministar finansija RS Aleksandar Džombić rekao je da uvođenje dobrovoljnih penzijskih fondova suštinski početak i prvi korak u sistemskoj reformi i prelasku sa jednostubnog u višestubni penzijski sistem RS.
“Postojeći penzijski sistem treba reformisati u cilju osiguranja njegove dugoročne održivosti, diversifikacije izvora penzije, uključivanje pojedinca u proces odlučivanja o izdvajanjima za penziju i podsticanje građane na štednju za `stare dane`”, rekao je Džombić.
On je dodao da ulaganje u dobrovoljni penzijski fond može biti individialno ili kolektivno u smislu da svi zaposleni kod jednog poslodavca odluče da uplaćuju jedan fond, da se imovina uložena u dobrovoljni fond može nasljeđivati, a da uložena sredstva mogu isplaćivati u jednom dijelu ili u dijelovima.
Džombić je naglasio da je krajnji cilj uvoljenja dobrovoljnih penzijskih fondova da se građanima obezbijedi dodatna penzija i dodatna sredstva u starosti, a sve zbog dugoročne neodrživosti postojećeg sistema penzijskog osiguranja.
Pomoćnik ministra finansija Snježana Rudić istakla je da trenutni jednostupni penzioni sistem međugeneracijske solidarnosti zbog demografske neusklađenosti uzrokuje stalna izdvajanja iz budžeta za isplatu penzija.
“Na svakog penzionera trenutno dolazi 1,43 zaposleni, a prilikom uspostavljanja modela međugeneracijske solidarnosti taj odnos je trebao da bude jedan na prema sedam, a procjene da će u narednom periodu taj odnos biti jedan na prema jedan”, rekla je Rudić.
Ona je dodala da je prosječna godina penzionisanja u RS 53 umjesto 65 kako je predviđeno zakonom upravo zbog visokog stepena invalidskih penzija, a da su takvi pokazatelji razlog za reformu penzijskog sistema.
Rudić je pojasnila da se u postojećem sistemu od uplata zaposlenih u iznosu od 24 odsto od bruto primanja isplađuju se penzije i taj fond nema rezervnih sredstava, a da bi se uvođenjem dobrovoljnog penzijskog fonda jedan dio izdvajanja od bruto primanja odlazio bi na lični račun, a što bi rezultiralo da se penzija isplaćuje iz obaveznog penzijskog fonda međugeneracijske solidarnosti, a jedan sa ličnog računa.
Predsjednik Udruženja penzionera RS Rade Rakulj obraćajući se narodnim poslanicima rekao je da nije bio za to da se ide u donošenje zakona o dobrovoljnim penzijskim fondovima bez konsultacija svih relevantnih društvenih grupa.
“Da smo imali aktivnu ulogu vlasti i društva i dobili strategiju reforme došao bi na red i donašanje ovakvog zaona”, rekao je Rakulj i dodao da ovakva zakonska rješenja izazivaju nevjericu u njihovu efikasnost zbog prethodnih “loših iskustava” i “bespovratnih ulaganja”.
Rakulj je naglasio da ovakav zakon donijeti, ali da treba uraditi sve detaljne analize koja podrazumjeva između ostalog ekonomske analize, tačnu evidenciju broja zaposlenih, kretanja stanovništva, analizu populacione politike, socijalno stanje, i prognoze.
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Da bi sistem međugeneracijske solidarnosti funkcionisao trebamo da imamo odnos zaposleni: penzioneri 4:1, ni u najbolje vrijeme SFRJ nije bilo 7 zaposlenih na jednog penzionera, vec 6, tako da je tada fond visak sredstava ulagao u izgradnju javne infrastrukture. Da bi se uveo sistem dobrovoljnih penzijskih fondova potrebno je da zemlja ima stabilno i dovoljno “duboko” tržište kapitala, a i svi smo svjedoci kakvo je naše tržište kapitala i pod cijim je uticajem. Pa dragi nasi gradjani, ulaganjem u privatne penzijske fondove, nasa vlada ce pokusati vasim novcem da ojaca berzu. Nadamo se da poslije par godina ulaganja nece opet direktor berze dati izjavu (u udarnom terminu dnevnika) da ocekuje pad vrijednosti akcija na berzi i tako direktno uticati na sutrašnju vrijednost berzanskog indeksa(kao sto je imao obicaj u zadnje vrijeme).
Reforma penzijskog sistema mora ici postepeno i u saradnji sa sve tri strane: sindikat, penzioneri i vlada.
Bojim se da ministar finansije nema sposobne ljude oko sebe za ovakav korak (tipican primjer Rudicka koja ne zna ni o cemu prica).