BANJALUKA – Poslanici Narodne skupštine RS na predstojećoj sjednici razmatraće zakon o slobodnim zonama Republike Srpske kojim će se, kako se nada predlagač, za razliku od trenutnog stanja, omogućiti uspostavljanje i funkcionisanje slobodnih zona u Republici Srpskoj.
Inače, Zakon o slobodnim zonama Republika Srpska usvojila je još 2003. godine, međutim do danas nije osnovana nijedna takva zona i to zbog manjkavosti samog zakona, jer njime nije propisano nadležno ministarstvo niti su navedeni propisi kojima se reguliše zapošljavanje i radni odnos unutar slobodne zone, a ne postoje ni odredbe o poreskim i carinskim olakšicama za rad u slobodnoj zoni.
“Korisnik slobodne zone ima pravo na poreske olakšice u skladu s propisima koji uređuju porez na dobit, porez na dohodak i porez na nepokretnosti. Poreske olakšice, utvrđene propisima koji uređuju porez na dodatu vrijednosti, primjenjuju se na uvoz dobara i usluga, promet dobara i usluga unutar slobodne zone, kao i na isporuku dobara i usluga izvan teritorije BiH”, navedeno je u novom zakonu o slobodnim zonama u Republici Srpskoj.
Jedna od značajnijih novina u novom zakonu je i propisivanje obaveze izvještavanja Vlade RS o poslovanju slobodnih zona koje se nalaze na njenoj teritoriji. Ipak, konačnu riječ na otvaranje slobodne zone u Republici Srpskoj će davati Savjet ministara BiH, odnosno Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, jer na nivou BiH upravo postoji Zakon o slobonim zonama BiH.
Da bi neko osnovao slobodnu zonu, novi zakon u RS je precizirao da će morati da uradi elaborat i pokaže da će vrijednost robe koja se izvozi iz slobodne zone preći najmanje 50 odsto od ukupne vrijednosti proizvedene robe koja napušta slobodnu zonu u periodu od 12 mjeseci, a kontakt tačku, odnosno nadležnost za otvaranje slobodnih zona u Srpskoj, pored Savjeta ministara BiH, imaće i Ministarstvo privrede i preduzetništva. Sam zakon propisao je i to da se slobodna zona osniva na području koje ima auto-put, magistralni put, riječnu luku, aerodrom ili je uz magistralnu željezničku prugu, kao i na sličnim mjestima gdje postoje uslovi za rad slobodne zone.
“Smatramo da je zakon bilo moguće još više unaprijediti kako bi bio svrsishodniji. Godinama upozoravamo na unapređenje poslovne infastrukture jer samo tako ćemo biti atraktivniji za investicije i vjerujemo da će privrednici koji budu poslovali u slobodnim zonama biti konkurentniji na tržištu, a Republika Srpska atraktivnija za ulaganje. Slobodne zone znače poslovanje bez različitih dažbina i obaveza”, rekao je za “Nezavisne” Vladimir Blagojević, potparol Privredne komore RS.
U Upravi za indirektno oporezivanje BiH kažu da Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH donosi rješenje o odobravanju slobonih zona u BiH te da, kada se nekome odobri držanje slobodne zone, UIO uspostavlja carinski referat koji sprovodi mjere nadzora u toj carinskoj zoni, u vezi s unosom i iznošenjem robe u skladu sa zahtjevnim carinskim postupcima.
U UIO kažu da u BiH trenutno imaju četiri slobodne zone i to u Visokom, Vogošći, Mostaru i Lukavcu. Nezavisne novine
