– Domaći proizvođači lijekova tvrde da će oni ponijeti veći teret ušteda i da može doći do nestašice lijekova
– Komore farmaceuta RS i FBiH nisu konsultovane pri izradi pravilnika
BANJALUKA, Predloženim Pravilnikom o kontroli cijena lijekova u BiH domaće farmaceutske kompanije, iako zauzimaju samo mali dio tržišta, snosiće skoro polovinu predviđenih ušteda, dok se strane firme stavljaju u povlašten položaj, tvrde za CAPITAL domaći proizvođači lijekova.
Pravilnik o kontroli cijene lijekova koji je početkom ovog mjeseca utvrdio Stručni savjet Agencije za lijekove BiH trebalo bi da dovede do sniženja cijena lijekova i ušteda na godišnjem nivou od oko 50 miliona KM.
Ovaj pravilnik uskoro bi trebalo da usvoji i Savjet ministara BiH, a njegovo usvajanje do kraja mjeseca uslov je Svjetske banke za odobravanje BiH 80 miliona dolara za razvojnu politiku.
Domaći proizvođači lijekova u BiH upozoravaju da bi prije najavljenog usvajanja Pravilnika o načinu kontrole, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH trebalo korigovati sve nepravilnosti kako bi domaći i strani proizvođači, u skladu sa svojim tržišnim udjelom, podjednako snosili teret ušteda.
Iz jedine fabrike lijekova u RS, banjalučkog „Hemofarma“ kažu da domaći proizvođači lijekova u BiH podržavaju usvajanje Pravilnika, ali ne na način koji je predložio Stručni savjet Agencije za lijekove BiH.
“Apelujemo na Savjet ministara da pravilnikom koriguje nepravilnosti kako bi domaći i strani proizvođači podjednako snosili teret ušteda, jer činjenica je da se predloženim pravilnikom ne štite domaći proizvođači koji su svoj kapital uložili u BiH”, kažu u „Hemofarmu“ i dodaju da vlasti kao da zaboravljaju da zaštitom domaćeg proizvođača štite radna mjesta, punjenje budžeta, plaćanje poreza i doprinosa.
U kompaniji „Bosnalijek“ kažu da je postojeći prijedlog pravilnika neprimjenjiv i neodrživ na tržištu BiH, te da bi njegovo usvajanje od strane Savjeta ministara BiH dovelo u pitanje postojanje kompletnog farmaceutskog tržišta BiH i izazvalo nesagledive negativne efekte na sve učesnike u lancu snadbijevanja lijekovima.
“Podatak dobijen simulacijom primjene prijedloga pravilnika govori da bi od ukupnih ušteda, čak 47 odsto palo na leđa domaćih proizvođača. Paradoks proizlazi iz činjenice da lijekovi domaćih proizvođača čine samo 17 odsto tržišta lijekova u BiH, te je očigledan nesrazmjer između tržišnog udjela koji domaći proizvođači drže i ukupnih ušteda koje bi morali snositi“, kažu u Bosnalijeku.
Oni naglašavaju da je pravilnik pod snažnim uticajem Svjetske banke namjerno napisan tako da pogoduje stranim proizvođačima, a „posebno bogatim inovativnim stranim kompanijama, čije bi cijene lijekova bile tek neznatno spuštene“.
Da bi bilo jasnije, domaće kompanije proizvode isključivo generičke lijekove, a upravo na njih se odnosi predviđeno smanjenje cijene. To su lijekovi koji već imaju pristupačnije cijene i čije korištenje smanjuje troškove sistema zdravstvene zaštite.
Struka nije konsultovana
U Farmaceutskom društvu RS kažu da nisu bili konsultovani pri izradi Prijedloga pravilnika.
Predsjednik Farmaceutskog društva RS Rada Amidžić kaže da oni u potpunosti podržavaju donošenje pravilnika, ali da su istovremeno zabrinuti što pri izradi nacrta tog pravilnika nije konsultovano nijedno strukovno udruženje farmaceuta.
„Evidentno je da se niko nije bavio procjenom dugoročnih posljedica po tržište lijekova. Pri tome mislim da se trebalo uzeti u obzir kako će implementacija novog pravilnika uticati na snabdijevanje tržita lijekova, odnosno da li postoji mogućnost nestašice lijekova. Mi to ne znamo, kao što ne znamo ni kako će se primjena pravilnika odraziti na položaj farmaceuta u apotekama. Dakle, dosta je nepoznanica”, istakla je Amidžič za CAPITAL.
Isti slučaj je i u Federaciji BiH čija Komora magistara farmacije nije konsultovana prilikom izrade pravilnika.
Predsjednik Komore magistara farmacije Zahida Binakaj rekla je za CAPITAL da Komora na čijem je čelu pozdravlja donošenje Pravilnika, ali da on nije smio biti donesen na ovakav način, odnosno bez ikakvih konsultacija sa strukom.
„Ogorčeni smo da ljudi koji najviše zavise od tog Pravilnika nisu bili uključeni u njegovu izradu. Naši političari su, bez obzira što nemaju nikakvo doticaja sa farmacijom, uzeli sebi za pravo da kreiraju jedan tako važan dokument koji će regulisati način na koji će se definisati cijene lijekova u BiH“, kazala je ona.
Ističe da je Komora već tražila i da će ponovo tražiti sastanak sa ministrom civilnih poslova BiH koje je zaduženo da prati rad Agencije za lijekove kako bi iznijeli svoje zamjerke i ponudili pomoć kako bi se ovaj dokument popravio.
Domaće kompanije upozoravaju i da su zemlje u okruženju prvo ispunile određene preduslove kako bi cijena lijeka krajnjem korisniku bila dostupnija, među kojima je najznačajnije pitanje PDV-a.
„PDV na lijekove u Sloveniji iznosi 9,5 odsto, Srbiji 10 odsto, a u Hrvatskoj pet odsto, dok je u BiH ta stopa 17 odsto“, kažu domaći proizvođači i dodaju da, prema rađenim analizama, i pored visoke stope PDV-a, čak 45 odsto lijekova sa esencijalne liste u BiH ima nižu cijenu od prosjeka cijena u Hrvatskoj, Srbijii i Sloveniji.
Od direktora Agencije za lijekove BiH Aleksandra Zolaka nismo uspjeli dobiti komentar na primjedbe domaćih proizvođača. On je ranije rekao da bi na osnovu ovog pravilnika cijene lijekova u BiH trebalo da budu nešto više nego u Srbiji, ali i nešto niže nego u Hrvatskoj, dvije zemlje koje su uz Sloveniju uzete kao referentne za određivanje najviše cijene lijekova.
“Procjena je da će uštede iznositi oko 10-ak odsto, što je na tržištu u novcu oko 50 miliona KM”, rekao je Zolak, precizirajući da se tržište koje pokriva ovaj pravilnik procjenjuje na oko pola miliona KM godišnje.
Najveće uštede, prema Zolakovim riječima, postići će zdravstveni fondovi, klinički centri i bolnice, a potom građani.
Agencija je dužna da Pravilnik objavi na svojoj službenoj stranici 6. marta 2017. godine, a 90 dana od tada trebalo bi da počne njegova primjena.
CAPITAL: M. Čigoja