ŠANGAJ, Akcije na kineskim berzama pretrpjele su ozbiljne turbulencije danas, uz pad, pa rast, što ukazuje na to da investitori gotovo uopšte ne vjeruju da će zvanični Peking, i pored brojnih pokušaja, uspjeti da stabilizuje tržište.
Indeksi šangajske i šenženske berze potonuli su jutros tri odsto, a u posljednja dva dana njihov pad iznosio je osam odsto, da bi do kraja trgovanja indeksi bili u plusu jedan odsto nakon što su se državni kupci angažovali na berzi, prenosi Rojters.
Slabljenje privrede i prošlonedjeljna iznenađujuća devalvacija juana uticali su na berze, uprkos obećanju tržišnih regulatora da će nastaviti da stabilizuju akcije. Kina je prošle nedjelje devalvirala juan, što je protumačeno kao pokušaj jačanja izvoza i izazvalo zabrinutost u pogledu zdravlja druge po veličini svjetske privrede.
Kineska komisija za hartije od vrijednosti (CSRC) saopštila je da će državna Korporacija za finansiranje (CSF), koja je zadužena da u ime vlade kupuje državne obveznice, imati dugoročnu ulogu u podršci berzi, ali neki investitori su skeptični da će to biti dovoljno da podrži tržište.
Kineske vlasti su pružile snažnu podršku berzama u zemlji nakon što je ključni šangajski indeks potonuo više od 30 odsto u periodu od tri nedjelje sredinom juna.
“Savjetujemo trgovcima da se spreme za turbulentnu vožnju”, rekao je predsjednik sektora za istraživanje banke ING u Singapuru Tim Kondon.
Šangajski indeks porastao je 1,2 odsto, a šenženski 2,2 odsto, dok je indeks CSI300, koji obuhvata korporativne akcije sa obje berze, porastao 1,6 odsto. Oporavak akcija uslijedio je nakon što je kineska centralna banka poručila da će ponuditi dodatna srednjoročna sredstva bankama, pored 120 milijardi juana (19 milijardi dolara) koje je juče ulila na tržište novca.
Očekuje se da će odliv kapitala iz Kine porasti u svjetlu pesimističnosti investitora u pogledu prognoze kretanja valute i cjelokupne ekonomije. Investitori smatraju da Narodna banka Kine treba brže i agresivnije da labavi monetarnu politiku. Iako centralna banka insistira da nema razloga za novo slabljenje juana, ekonomisti vjeruju da će je politički pritisci primorati da dozvoli postepeno slabljenje valute.
“Banka Amerike Meril Linč” smatra da bi juan do kraja godine mogao da oslabi na 6,5 juana za dolar, a do kraja iduće godine na 6,9 juana, u odnosu na sadašnjih 6,4 juana.
Devalvacija juana pokrenula je pad drugih azijskih valuta, uključujuhi australijsku, novozelandsku, indonežansku, singapursku i tajvansku, podstakavši strahovanja da će doći do valutnog rata. Vijetnam je danas devalvirao dong treći put od početka godine u pokušaju da podrži izvoz koji se našao u problemima zbog devalvacije juana.
Tajlandska valuta bat je juče pala na šestogodišnji minimum u odnosu na dolar (35,64 bata), a akcije na berzi u Bangkoku su potonule, u svetlu strahovanja da će bombaški napad u centru tajlandske prijestonice uticati na ključni turistički sektor. Bat je danas blago ojačao na 35,62 bata za dolar.
Turistički sektor čini 8,5 odsto tajlandskog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Rast tajlandske privrede usporio je u drugom kvartalu, pogođen slabljenjem domaće tražnje i izvoza, a očekuje se da će do kraja godine na kretanje BDP-a uticati i nedavna devalvacija juana. Tanjug