PODGORICA, Za finaniranje deficita, plaćanje obaveza po osnovu duga i stvaranje fiskalnih rezervi do kraja godine država će pozajmiti do 230 miliona evra, predviđeno je u odluci o zaduživanju i izdavanju garancija, koju je Vlada Crne Gore usvojila na sjednici.
Najviše novca, gotovo 60 miliona, čini zajam Svjetske banke, iz kojeg će se finansirati budžet. Odluka i definiše novu emisiju evroobveznica do 150 miliona. Od tog novca, kako stoji u saopštenju, finansirao bi se deficit i dugovi. Predviđeno je i zaduživanje kod Evropske investicione banke od deset miliona za saniranje područja ugroženih poplavama.
Toliko će da vrijedi i pozajmica kod Evropske investicione banke za rekonstrukciju puteva i mostova. Za pet miliona manje država će se zadužiti kod banke Savjeta Evrope za projekat izgradnje stanova solidarnosti. Uslovi zajmova definisaće se sa kreditorima, zaključuje se u saopštenju.
Nemanja Pavličić, pomoćnik ministra finansija, kaže da bi do kraja prve polovine godine mogli biti završeni pregovori sa Svjetskom bankom o novom kreditu. Povoljnost zaduživanja kod te finansijske institucije je što ne postavljaju uslove kao MMF koji traži korekcije zarada, penzija, poreza.
– Suština za povlačenje novca od Svjetske banke je ta da država kroz budžet i makrofinansijske performanse pokaže da vodi odgovornu politiku. Da je to zaista tačno, potvrđuje i činjenica da smo već povukli 60 miliona. Nadamo se da ćemo kada zaključimo ovaj drugi aranžman, vrijedan 100 miliona evra, dodatno dokazati koliko smo pouzdan partner – naveo je Pavličić.
Ovih dana, kako kaže pomoćnik ministra finansija, intenzivno se pregovara sa predstavnicimna svih potrošačkih jedinica kako bi se što prije pripremile izmjene zakona o budžetu, odnosno do polovine mjeseca Vladi bio proslijeđen prijedlog za rebalans.
– Mora se korigovati potrošnja, a u pregovorima smo sa OTP, VTB i Dojče bankom kako bi dogovorili što povoljnije uslove za budžet u slučaju aktiviranja svih garancija. Nastojimo da dogovorimo program kako bi se izbjegao bilo kakav rizik – objasnio je pomoćnik ministra finansija.
Pavličić je najavio je da će do kraja narednog mjeseca biti urađene nove projekcije ekonomskog rasta i podsjetio da se uobičajeno pripremaju optimistička i pesimistička prognoza.
Loš prvi kvartal
– Imamo loš prvi kvartal. Smanjena je prihodna strana, ali ni to nije nešto neuobičajeno. Kao i minulih godina, najveća ekonomska aktivnost je u trećem kvartalu, kada je i najintenzivnija turistička sezona. Tada se može situacija poboljšati, što bi u krajnjem dovelo i do korigovanja stope ekonomskog rasta na više – zaključio je Pavličić. Novosti
