BEOGRAD, Srbija će, saznaju „Novosti“, već u utorak dobiti „zeleno svjetlo“ za sklapanje aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom. Detalji novog ugovora biće prezentovani bordu izvršnih direktora MMF krajem septembra, kada se očekuje početak aranžmana.
– U ovom momentu to je najvažnije – tvrdi izvor „Novosti“ blizak pregovorima. – U uslovima prelivanja novog talasa krize, taj sporazum Srbiji može donijeti kakvu-takvu makroekonomsku stabilnost.
Ono što, nažalost, za Srbiju nije dobra vijest jeste činjenica da posljednje analize, a koje su rađene i u saradnji sa MMF, ukazuju da ovu godinu, vjerovatno nećemo završiti sa ranije planiranim privrednim rastom od tri odsto.
– On će biti niži za gotovo 0,5 odsto. Na to, između ostalog, već sada ukazuju manji prihodi budžeta, ali i statistički podaci o smanjenoj masi zarada, višoj stopi nezaposlenih, – ističe izvor „Novosti“. – Rebalans budžeta, a koji će tokom septembra biti ponuđen na usvajanje Skupštini Srbije tako neće moći da donese više para niti jednoj instituciji, već će se, naprotiv, sprovesti sječa postojećih troškova.
Treba, naime, u odnosu na postojeći budžetski plan za ovu godinu uštedjeti više od 20 milijardi dinara. Mnoge institucije moraće da smanje „apetite“.
– Ovo je tek uvod u period ozbiljnije štednje kompletnog javnog sektora – tvrdi izvor „Novosti“. – Već naredne godine Srbija ulazi u novi krug penzione reforme, a koji će značiti i sve teže uslove za odlazak u penziju. Takođe, veliki broj onih koji danas rade u prosvjeti i zdravstvu moraće da potraži drugi posao. Poslije dvije godine odugovlačenja i pronalaženja raznih izgovora za odlaganje, vlasti su sada, pritjerane prijetnjom ozbiljnije fiskalne nestabilnosti, prihvatile da se sa reformama, uprkos činjenici da je 2012. godina izborna, krene.
Kako zaključuje izvor „Novosti“, ozbiljniji rezovi moraju biti napravljeni upravo u ovim oblastima, ali i u funkcionisanju javnih preduzeća, koje, u većem dijelu, čeka početak privatizacije.
Podbacili
Javni prihodi sektora države u prvoj polovini godine ostvarili su, prema podacima Ministarstva finansija, realan pad.
Poreski prihodi niži su 4,5 odsto, a prisutan je realni pad neporeskih prihoda od 4,4 odsto. Novosti