SREBRENICA, Većina stanovnika Srebrenice smatra da bi sredstva koja entitetske i institucije BiH te međunarodna zajednica ulažu za razvoj ovog kraja trebalo uložiti u korištenje i preradu prirodnih resursa kojima je Srebrenica bogata kao što su rude, šume i ljekovite vode.
Prioriteti su izgradnja i proširenje prerađivačkih kapaciteta i otvaranje novih radni mjesta, kažu Srebreničani, odgovarajući na pitanje šta ičekuju od investicione konferencije za Srebrenicu, koja se održava na Jahorini pod pokroviteljstvom Vlade RS.
“Ako budu otvorena nova radna mjesta i dođe do značajnijeg zapošljavanja zaustaviće se iseljavanje stanovništva i stimulisati povratak u Srebrenicu”, izjavio je nezaposleni učitelj Ivan Milas /60/.
Slično govori i Angelina Milinković (39), koja godinama radi različite sezonske poslove.
“Većina mlađih povratnika će otići iz Srebrenice ako ne bude posla. Obnavljaju se kuće, ali od zidova se ne živi”, kaže dvadesetšestogodišnji povratnik Elvir Dedić.
Srebrenica zbog svoje konfiguracije, nepristupačnih terena i usitnjenih posjeda nije povoljna za intenzivnu poljoprivredu, u šta su posljednjih godina uložene mnoge donacije, upozoravaju Srebreničani.
Prije rata na ovom području bio je zanemarljiv broj domaćinstva koja su isključivo živjela od poljoprivrede.
Pod pokroviteljstvom Vlade RS, na Jahorni se danas održava investiciona konferencija za Srebrenicu.
