BERLIN – Kopneni vjetroparkovi igraju važnu ulogu u enegetskoj traziciji Njemačke, ali u prvom polugodištu razvoj tog izvora energije je pomalo posustao.
U zemlji je, prema podacima strukovnog udruženja, u prvih šest mjeseci godine izgrađeno 250 novih vjetroturbina ukupne snage oko 1,3 gigavata. To je 19 odsto manje nego u prvom polugodištu 2023.
Sa druge strane, vlasti su izdale dozvolu za još nerealizovano postavljanje postavljanje 847 jedinica, odnosno 32 odsto više nego prošle godine.
Predsjednica Saveznog udruženja za vjetroenergiju Berbel Hajdebrek je ocijenila da druga brojka ukazuje na pozitivan razvoj potencijala.
Komentarišući sporiju gradnju u prvom semestru, ukazala je na neobično snažne vjetrove koji su u aprilu onemogućili postavljanje kranova i na druge tehničke probleme, poput zatvaranja autoputa kod Kukshavena na sjeveru zemlje, što je otežalo transport rotora.
Naime, većina rotora za vjetroturbine stiže u luku Kukshaven i odatle se drumom transportuju u unutrašnjost.
Hajdebrekova je, međutim, primjetila da opstaje snažan kontrast između sjevera i juga Njemačke u izgradnji kopnenihi vjetroturbina.
Većinu novih jedinica u prvom polugodištu postavila je pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija, a slijede Donja Saksonija i Šlezvig-Holštajn.
Nasuprot tome, pokrajine Baden Virtemberg i Bavarska na jugu zemlje manje su radile na postavljanju vjetroturbina.
Jug zemlje jednostavno mora da sustigne sjever i obezbjedi više zemljišta za izgradnju, naglasila je Hajdebrekova.
