Njeftgazinkor prekršio kupoprodajni ugovor

Ruska kompanija Njeftgazinkor nije u ispoštovala ugovor o kupovini Naftne industrije RS.
Ugovorom, potpisanim 02. Februara, Njeftgazinkor obavezao se da će u roku od šest mjeseci pokrenuti proizvodnju. To je potvrdio I premijer RS nakon što je svečano potpisao Sporazum u Banskom dvoru u Banjaluci.
Na osnovu Sporazuma sa Rusima, Energetskim bilanskom RS predviđeno je da ove godine bude prerađeno 500 hiljada tona nafte. Do danas nije prerađena ni litra.
Odlaganje pokretanja Rafinerije prvo je pravdano sporošću Konkurencijskog I ministarskog Savjeta BiH. Kada su odluke donesene, problem je bio što RS nije vratila dugove rafinerije. Vlada je nedavno, sa posebnog Eskrou računa, iz sredstava od privatizacije, isplatila ukupno 72 miliona dolara. Ostalo je da se izmire sitni povjerioci zašto će, procjenjuju u Komisije Vlade RS za izmirenje dugova Rafinerije, biti potrebno od 15 do 20 miliona maraka.
Kad su povjerioci izmireni, počeli su godišnji odmori. Sad se, kaže ministar privrede, čeka zasjedanje Savjeta Nješekonom banke koja prati rusku kompaniju u ovom poslu. Vjeruje da će to biti 30 avgusta.
Ugovor o prodaji naftne industrije RS nikada nije prezentovan javnosti. Zahtjev Transparency International BiH, Vlada RS je više puta odbila. U Transparency International smatraju da je zbog toga cijeli proces privatizacije netransperentan, jer se ne znaju rokovi I stvarne obaveze Rusa.
– Mi smo se obraćali Vladi, ali nismo dobili precizan odgovor zašto je to tajno, kaže Srđan Blagovčanin iz TI. Uroše Gostić predsjednik Odbora za privredu I finansije Narodne skupštine RS potvrdio je za Capital.ba da je kupac Rafinerije izričito tražio da ugovor bude povjerljiv I da se on nikada ne smije u cjelosti predstaviti javnosti.
Pored ugovora, kaže Blagovčanin, niko ne zna na koji način I po kom osnovu se izmiruju obaveza rafinerije. Ugovor kojim samo Vitol dobija 27 miliona maraka potpisan je u Beču, bez ni jednog novinara iz Banjaluke. Javnosti RS je rezultat pregovora saopšten tek po povratku premijera RS iz Austrije. Blagovčanin postavlja pitanje ko može utvrditi da obaveze prema Vitolu nisu mogle biti izmirene sa 26 ili 25 miliona maraka.
Blagovčanin ističe da je TI BiH od Transperensi Rusije zatražio da provjeri koja su to trojica fizičkih lica vlasnici čak 60 odsto Njeftgazinkora. Naime, Vlada je prvo saopštila da je Rafineriju prodala ruskoj firmi Zarubežnjeft, poslije se ispostavilo da je to firma NjeftGazInkor. Vlada je tvrdila da je NjeftGazInkor ćerka firma Zarubežnjefta, međutim TI je otkrio da je Zarubežnjeft vlasnik samo 40 odsto NjeftGazInkora, a ostatak od po 20 odsto akcija drže još trojica vlasnika.