BEOGRAD, Visokim maržama došao je kraj, barem kada je riječ o osnovnim životnim namirnicama.
Tokom ove nedjelje očekuje se da će Vlada Srbije ograničiti zaradu trgovaca na prodaji mlijeka, mesa, šećera, brašna i jestivog ulja na 10 odsto. To znači da bi dugotrajno mlijeko bilo 11 dinara jeftinije, pa bi litar koštao 79 dinara. Umjesto 98 dinara, šećer bi se prodavao po 88 dinara, dok bi cijena svinjskog mesa sa 450 pala na 400 dinara.
Većina trgovinskih lanaca u Srbiji proteklih godina samo je povećavala marže, koje trenutno iznose 23 odsto. Dok su u Evropi u uslovima ekonomske krize prodavci pokušavali da smanje svoje zarade, snize cijene i privuku veći broj potrošača, domaći trgovci su se sa besparicom borili najčešće povećanjem cijena. To je bio način i da pokriju dio troškova koje je prouzrokovao pad prometa. Pazar u maloprodaji širom Srbije za godinu dana, prema zvaničnim podacima, opao je za 16,1 odsto, mada se među trgovcima čuju procjene da je promet manji i za trećinu.
Povećanje marži trgovci su pravdali redovnim poskupljenjima energenata, inflacijom i velikim državnim opterećenjima. Stručnjaci, međutim, ističu da svoj dio kolača trgovci povećavaju samo zato što su u poziciji da određuje pravila, jer je konkurencija više nego skromna.
S druge strane, trgovci kažu da je ograničavanje trgovačkih marži neprimjereno liberalnom tržištu. Sličan stav ima i guverner NBS Dejan Šoškić, koji vjeruje da na visinu marži, prije svega, može da utiče konkurencija, i da u tom smislu državna intervencija nije baš dobrodošla.
– Podaci da se u trgovinama po proizvodu zarađuje od 13 do 24,5 odsto stvaraju nerealnu sliku – kaže Dragoljub Rajić iz Unije poslodavaca Srbije. – Riječ je o bruto maržama, a ne o realnim profitnim maržama, a to je ono što ostaje kao profit trgovinskim kompanijama poslije odbitka svih troškova poslovanja. Profit se kreće od 0,85 do 4,09 odsto. U prosjeku, to je 2,47 odsto. Razlika od 24,5 odsto ukupne marže do prosječnih 2,47 odsto odlazi na namirenje tekućih troškova poslovanja.
Na tom spisku, kako kaže, nalaze se zarade zaposlenih, porezi i doprinosi na plate, sve druge obaveza prema Zakonu o radu i kolektivnim ugovorima, troškovi održavanja trgovinskih objekata, komunalne usluge, desetine taksi i naknade koje se plaćaju Republici i lokalnim samoupravama, razne obaveze prema Zakonu o trgovini, Zakonu o zaštiti potrošača, Zakonu o bezbjednosti i zdravlju na radu, Zakonu o zaštiti od požara, Zakonu o bezbjednosti namirnica.
Monopol krupnih igrača
Iza mjere o ograničenju marži stoji namjera da se na račun trgovaca zaštite monopoli pojedinih krupnih igrača na tržištu – kaže Dragoljub Rajić. – Profit proizvođača mlijeka i slatkiša veći je od profita najvećih trgovinskih kompanija u Srbiji. Gotovo 50 odsto trgovinskih kuća je iskazalo gubitke u 2010. godine. Dobit, do 4,5 odsto, je ostvarilo 37,5 odsto kompanija. Preostalih 14 odsto firmi nalazi se u stečaju.
Potrošači
Prema riječima Vere Vide, predsjednika Centra za zaštitu potrošača, marže u regionu za prehrambene proizvode iznose između osam i 10 odsto, a u Srbiji idu čak do 40 odsto, pa će država morati da napravi rez i smanji marže osnovnih prehrambenih proizvoda. Novosti